Tema onečišćenog zraka u Slavonskom Brodu proteklog je tjedna ponovno izvučena na površinu – najprije u Hrvatskom saboru, a zatim i u nacionalnom televizijskom programu. Saborski zastupnik i predsjednik Županijske skupštine Pero Ćosić u Saboru je upozorio na povišene koncentracije lebdećih čestica, a ubrzo potom o istom problemu govorilo se i u emisiji HRT-a “Dobro jutro, Hrvatska”. No pitanje koje se nameće brojnim Brođanima glasi: je li riječ o stvarnom zaokretu ili još jednom krugu javnog podsjećanja bez konkretnih posljedica?
Stanje na terenu ne ostavlja mnogo prostora za optimizam. Mjerne postaje u Slavonskom Brodu proteklih su dana bile u ljubičastoj zoni, što označava izuzetno onečišćen zrak. Udruga Eko Integral na to upozorava već godinama, podsjećajući da građani ovog grada više od 17 godina žive s dokazano lošom kvalitetom zraka, bez trajnog rješenja na vidiku.
Podaci Europske agencije za okoliš (EEA) dodatno potvrđuju ozbiljnost problema. Slavonski Brod je, treću godinu zaredom, posljednji na europskoj ljestvici prema prosječnoj dvogodišnjoj koncentraciji lebdećih čestica PM2.5 – 761. od 761 analiziranog grada. Teško je u takvim okolnostima govoriti o „napretku“, osobito kada se slična upozorenja ponavljaju iz godine u godinu.
U emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” Peter Tot Đerđ iz Eko Integrala upozorio je kako problem nije samo u pojedinačnim izvorima onečišćenja, već u kombinaciji geografskih ograničenja, industrije i izostanka odlučne reakcije institucija. Slavonski Brod je smješten uz Savu, sjeverno omeđen Papukom i Dilj gorom, što otežava izmjenu zraka, dok istodobno na području grada djeluju asfaltne baze, ljevaonice i drvna industrija. Ministarstvo zaštite okoliša, istaknuo je, godinama prima dopise, ali odgovori su rijetki ili izostaju.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije kao jedan od glavnih uzroka onečišćenja ističu mala kućna ložišta. Prema riječima Aljoše Duplića, između 25 i 30 posto kućanstava u Slavonskom Brodu i dalje se grije na kruta goriva. Uz to, kroz samo središte grada prolazi prometnica prema graničnom prijelazu s Bosnom i Hercegovinom, što dodatno opterećuje zrak, uz stalno prisutan problem prekograničnog onečišćenja.
Kao odgovor na takvo stanje, najavljeni su novi i prilagođeni javni pozivi za zamjenu kućnih ložišta, energetske obnove obiteljskih kuća te programi namijenjeni građanima u riziku od energetskog siromaštva, uz financiranje iz Socijalnog klimatskog fonda i Europskog socijalno-klimatskog fonda. Prema riječima Žarka Latkovića iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zaprimljeno je oko 250 prijava za zamjenu ložišta, a dio ih je već u obradi.
No i ovdje se nameće ključno pitanje: jesu li ovi programi rješenje ili tek način da se kupi još nekoliko godina vremena? Energetska obnova kuća i zamjena ložišta zasigurno su koraci u pravom smjeru, ali njihovi učinci su spori, selektivni i ovise o mogućnostima građana da se uključe u složene natječajne procedure.
U međuvremenu, građani Slavonskog Broda i dalje svakodnevno udišu zrak koji se svrstava među najonečišćenije u Europi. Stručnjaci iz DHMZ-a podsjećaju da su upravo lebdeće čestice PM10 i PM2.5 posebno opasne jer mogu prodrijeti duboko u pluća i ući u krvotok, povećavajući rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.
Nova Direktiva o čistom zraku, koja je stupila na snagu prošle godine, donosi ambicioznije ciljeve i obvezuje Hrvatsku na ozbiljnije mjere. Primjeri poput Poljske, koja je uz snažnu političku volju i stroge mjere uspjela poboljšati kvalitetu zraka, pokazuju da promjene jesu moguće – ali samo ako postoji jasna odluka da se problem rješava, a ne samo periodično tematizira.
Za Slavonski Brod ostaje otvoreno pitanje hoće li najavljeni fondovi i programi konačno značiti preokret ili će se i ovaj put pokazati da je riječ o kupovanju vremena, dok se grad iz godine u godinu nalazi na samom dnu europskih ljestvica kvalitete zraka. Građani su upozorenja odavno čuli. Ono što još čekaju jesu – rezultati.
