Nutricionist Branimir Dolibašić: “Prehrana je jedan od faktora koji pozitivno ili negativno utječu na bolest”

Nutricionizam ili znanost o prehrani je primijenjena prirodna znanost o hranjenju tijela koja proučava odnos između čovjeka i hrane i implikacije koje proizlaze iz tog odnosa, a koje se reflektiraju na sociloški, psihološki i biokemijski aspekt. Istraživanja s područja nutricionizma imaju vodeću ulogu u shvaćanju mnogih procesa vezanih uz prehranu i pojavu bolesti i poremećaja, ali i u shvaćanju uloge prehrane u moduliranju genetskog potencijala pojedinca. Više o ovoj temi rekao nam je naš Brođanin sa zagrebačkom adresom, nutricionist Branimir Dolibašić.

- Prema podacima koje sam nedavno saznao, 20% budžeta za zdravstvo trošimo na sanaciju posljedica šećerne bolesti. Uzmemo li u obzir da Hrvatska godišnje potroši oko 20 milijardi kuna na zdravstvo, uvidjet ćemo da je 20% od tog novca zaista velika brojka za nešto što se može spriječiti prehranom i zdravim životnim navikama. Prehrana je jedan od faktora koji pozitivno ili negativno utječu na bolest, tako da neke stvari definitivno možemo vratiti u prijašnje stanje samo ako se počnemo kvalitetnije hraniti. No, ljudi se obično na promjenu odlučuju u situacijama suočavanja s teškom dijagnozom ili nakon nekakvog operativnog zahvata. Općenito govoreći, velik broj ljudi se loše hrani ne razmišljajući što, zapravo, unose u sebe te da će posljedice njihovih izbora kad-tad doći na naplatu. Jer, tijelo pamti, zbog čega bi što prije trebali osvijestiti svoju prehranu u svrhu dužeg i zdravijeg života- govori Dolibašić.

Zanimalo nas je što bi konkretno trebali unositi u svoj organizam, odnosno kako se ponašati da spriječimo pojavu bolesti.

- Prehrana je pitanje ravnoteže, što bi značilo da ne možemo unositi samo meso, samo povrće ili samo voće. Unos hrane bi trebali planirati i gledati kroz tjedan dana, a većini ljudi je on pitanje trenutka- ‘Što ću sada pojesti?’, zbog čega rezultira slučajnim i lošijim nutritivnim izborima poput pekarnica, dostava i sl. Pitanje mesa je u ovo vrijeme prilično izazovno, a do kraja ove godine vjerojatno će biti još i više. Tu govorim o cijeni i posljedicama rata u Ukrajini, što će utjecati ne samo na porast cijena žitarica, već i onoga što se proizvodi pomoću žitarica, dakle mesa. Mi smo već ionako zemlja koja ima manje od 50% vlastitih potreba, primjerice, na svinjetini. Piletinu također uvozimo. Dakle, pritisak na cijenu će biti takav da ćemo dobivati lošiju kvalitetu proizvoda. Domaći proizvođači bi trebali dobiti šansu u ovoj situaciji, međutim i na njih će biti pritisak zbog repromaterijala, opreme, goriva, sirovina. Tako da, ovo je možda najbolje vrijeme za osvijestiti se šire te poticati kvalitetnu domaću proizvodnju, pronaći kvalitetan domaći izvor, domaću mesnicu koja radi s lokalno uzgojenim životinjama. Nemojmo zaboraviti ni na naše tržnice, na kojima se zahvalim svaki puta kada njima prođem jer mnoge zemlje taj standard, nažalost, nemaju, a to je svježa dobava hrane. Dakle, kada govorimo o mesu i proteinima, treba sagledati cijelu sliku. Od mesa kao takvoga imamo neupitne zdravstvene koristi. Kvalitetan je izvor proteina, minerala, između kojih je i željezo i dr. No, uvijek ga moramo jesti s povrćem kako bi poništili njegovu negativnu stranu. Uvijek govorim da meso treba “obući” u povrće ili da i krevet i deka budu od povrća- našalio se i dodao:

- Ne mogu dovoljno naglasiti važnost povrća kojega bi trebalo svakodnevno konzumirati. Vrlo mali broj ljudi ima naviku dnevno pojesti 2 do 3 obroka povrća. No, za zdravo funkcioniranje organizma, potrebno nam je sve- i proteini, i energija, i dobre masti, i vlakna, i minerali i voda.

Gosp. Dolibašić je u rujnu prošle godine, u organizaciji Društva multiple skleroze Brodsko-posavske županije, sudjelovao na završnom skupu projekta MS NET izradivši brošuru Prehrana kod multiple skleroze. Budući da smo Svjetski da ove bolesti obilježili 31. svibnja, u razgovoru nam je otkrio neke smjernice u prehrani.

- To je bilo jedno vrlo pozitivno iskustvo, koje je, prije svega, mene obogatilo. U relativno kratkom vremenu imao sam priliku upoznati velik broj ljudi i čuti njihove priče, koje su zaista vrijedan izvor informacija. Dakle, kada kažemo da je multipla bolest sa tisuću lica, ta se lica ogledaju kroz prehranu. Ako bolest uznapreduje i krene napadati probavne organe, mora se prijeći na posebnu, kašastu, hranu. Uz to se javljaju i problemi s gutanjem, slabija pokretljivost crijeva itd., zbog čega se opet vraćamo na konzumaciju povrća i vlakana. Nadalje, uzmimo za primjer problem nadimanja i neredovite stolice. Multipla je bolest mišića i živaca, uz koju se javlja konstantan umor, a to znači manje fizičkog kretanja, što nikako nije dobra vijest za probavu. Rješenje su kvalitetni mliječni proizvodi, probiotici, puno povrća i integralne žitarice. Crijeva zahtijevaju njegu. Zapuštena, imaju veze sa čitavim nizom bolesti, a ako je crijevna flora (mikrobiota) dobra, i ostatak organizma će biti dobro. Crijeva mogu regulirati naše raspoloženje. Ako je loša mikrobiota, to može djelovati i na mozak. Postoji istraživanje koje je pokazalo da ako bakterije na crijevima hranimo lošom hranom (suhom, prženom, jednom rječju ‘junk’), one luče toksine koji ulaze u naš krvotok i javljaju mozgu ‘mi se ne osjećamo dobro’. Da bi to spriječili, dajmo im dobru hranu- cjelovite žitarice, integralni kruh, povrće, probiotike (jogurta, sira, vrhnja). Jer, naš je organizam živi sustav koji reagira na trenutnu situaciju, zbog čega bi trebali osluškivati svoje tijelo i davati mu ono što treba- pojašnjava.

Mnogi su ljudi skloni uzimanju dodataka prehrani. Saznali smo u kojim ih je situacijama poželjno unositi.

- Ponekad se, recimo kod multiple, dijabetesa ili drugih teških stanja, koristimo suplementima. Kod multiple je postavljeno vrlo bitno pitanje o vitaminu D, koji nije usko vezan uz hranu. Dok sunce sija, dobro je. No, statistike pokazuju da je trenutno mnogo ljudi, čak 60-70% njih, u nedostatku ovoga vitamina, što je poražavajuć podatak za sve, a posebno za multiplaše jer upravo vitamin D ima utjecaj na tijek ove bolesti. Uzmemo li za primjer neke druge bolesti ili pak zdrave ljude, on nam je također potreban i za rad mišića, kostiju, mozga, imuniteta itd. S te strane, treba upozoriti ljude da se pametno izlažu suncu, a to je 10-tak minuta dnevno od sad pa sve do rujna, kako bi dobili potrebnu dozu i spremni ušli u jesen i zimu. Jer, u to nam vrijeme često zna pasti imunitet, zbog čega se javljaju prve prehlade, a sve je, zapravo, povezano s nedostatkom vitamina D. To ponavljam svake godine, isto kao što sam govorio da je ovaj vitamin važan i u borbi protiv korone- ističe te za kraj dodaje:

- Kada dođe do toga da se zdravlje mora “krpati” i da medicina mora urgirati, prehrana dobiva veliku ulogu. Ljudima često znam reći da prvo odu na tržnicu, a onda u ljekarnu. Dakle, prvo se počnite bolje hraniti, a onda idite tražiti neki vitamin ili nešto drugo što vam fali. Jer, zdrava prehrana je minimum onoga što možemo napraviti za svoje tijelo.

Više o Branimirovim savjetima možete pročitati na njegovoj stranici https://www.nutriskop.hr/ .