Rekordne marže na pekarske proizvode: Mogu li kupci izdržati 40%?

Prema posljednjim podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), marže na osnovne prehrambene proizvode u Hrvatskoj dosegle su prošle godine 24%, što predstavlja rast od 16,5% u odnosu na prethodnu godinu. Među proizvodima s najvećim maržama su brašno, šećer, riža, rezanci i jestiva ulja, dok pekarski proizvodi zauzimaju posebno visoku poziciju na listi.

Potrošačke udruge optužuju visoke marže za veliki rast cijena, dok trgovci brane svoju praksu kao "normalan dio poslovanja". Iako analize AZTN-a ne dovode u pitanje zakonitost tih marži, potrošači ostaju opterećeni sve skupljim namirnicama.

U razgovoru s Nadom Barišić, direktoricom Žitozajednice, otkriva se da je problem složeniji nego što izgleda. "Trgovina je zaseban sektor s vlastitim pravilima igre", kaže Barišić, ističući da cijene poljoprivrednih proizvoda, uključujući pekarske, ovise o burzovnim kretanjima.

Hrvatska, osim mesa, mliječnih proizvoda i meda, najviše uvozi upravo pekarske proizvode, što dodatno komplicira cijenu na domaćem tržištu. Pekarski proizvodi su posebno popularni i kod domaćeg stanovništva i među turistima, što doprinosi njihovoj visokoj potražnji i, posljedično, visokim maržama.

Međutim, Barišić ističe kako pekari nisu odgovorni za te visoke marže. "Trgovci su ti koji zarađuju na pekarskim proizvodima, ne pekari," naglašava, ističući da pekarski proizvodi često imaju najveću potražnju, što ih čini atraktivnima za trgovce.

Dok potrošači sve više osjećaju pritisak na svom budžetu, postavlja se pitanje: je li 24% marže zaista opravdano, ili se radi o profitu na štetu potrošača?