Sve veći priljev novaca od radnika iz inozemstva

Hrvatski iseljenici su tijekom 2021. godine na privatne račune u našoj zemlji doznačili 4,25 milijardi eura, navodi europski statistički ured (Eurostat), dok su, prema istom izvoru, doseljenici u Hrvatsku svojim zemljama uplatili 534 milijuna eura. Od toga iznosa 226 milijuna eura isplaćeno je u zemlje članice Europske unije, dok je 308 milijuna eura proslijeđeno u zemlje izvan EU-a.

Znak slabosti

Ovi podatci Hrvatsku svrstavaju u sam vrh zemalja članica EU-a ovisnih o doznakama njezinih državljana koji žive ili samo privremeno borave u inozemstvu jer sada već premašuju sedam posto hrvatskog BDP-a. S udjelom privatnih doznaka u nacionalnom BDP-u od tri posto iza Hrvatske su Letonija i Rumunjska. Privatne doznake iz inozemstva za našeg zapadnog susjeda, Sloveniju, čine samo 1,2 posto BDP-a. Kada je pak riječ o državama izvan EU-a, Hrvatska je po uplatama izjednačena sa Srbijom, dok njihovu veću važnost za nacionalne ekonomije i BDP imaju samo Kosovo (18 posto), Crna Gora (10 posto) te Bosna i Hercegovina (10,5 posto) i Albanija.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da doznake rastu jer je, od 300 tisuća ljudi koji su u posljednjih desetak godina otišli iz Hrvatske, većina sada počela ozbiljnije zarađivati. "To znači da je velik broj ljudi u inozemstvu ostvario dohotke što je, nažalost, porazno za našu državu. Što je zemlja siromašnija, to su doznake veće. Hrvatskoj to čak i nije toliko važno koliko recimo BiH, kako bi si ojačala devizne rezerve. Za nas je to znak slabosti jer je to najproduktivniji dio populacije", tvrdi Novotny, dodajući da su nekada gastarbajteri zarađivali puno manje, a danas zarađuju mnogo više i to je razlog rasta doznaka iz inozemstva.

Naš sugovornik također vjeruje da ćemo i idućih godina imati značajan rast inozemnih doznaka sve dok se ti ljudi za stalno ne presele, odnosno dok im se u drugim zemljama ne priključe i njihove obitelji. Jedna od kategorija zaposlenika koja na taj način egzistira su i pomorci. "To nije mali broj ljudi, radi se o nekoliko desetaka tisuća zaposlenika koji rade izvan domovine i svoju zaradu šalju obiteljima, a ne namjeravaju se trajno odseliti u inozemstvo", dodaje Novotny.

Europska unija u pretprošloj godini bilježi 131 milijardu eura takvih prekograničnih doznaka od čega je nešto više od polovine, točnije 56 posto, bilo unutar zemalja članica Unije. Zemlje poput Poljske, Grčke i Španjolske čak 90 i više posto odljeva doznaka plasiraju zemljama izvan EU-a, dok su Irska s 90 posto, Italija s 86 posto i Litva sa 71 posto primale svoje doznake uglavnom izvan EU-a.

Moguć povratak

Prema istraživanju Eurostata, najatraktivnije mjesto za zapošljavanje građana Europske unije izvan Unije bila je Švicarska, odakle je 15,5 milijardi eura isplaćeno u Francusku, Njemačku, Italiju, Portugal i Austriju. Iz Velike Britanije primjerice još uvijek znatne uplate primaju Rumunjska i Poljska. Iz EU-a je u 2021. godini u Maroko otišlo pet milijardi eura, Filipine dvije, Tursku 1,5 te Kinu i Indiju 1,3 milijarde eura.

Promatrajući druge tranzicijske zemlje, Češka je primila 3,7 milijardi privatnih doznaka, ali iz te su zemlje isplaćene 3,4 milijarde eura, doznake u Mađarsku bile su tri milijarde eura, a isplate 1,1 milijardu eura, a u Rumunjsku je na privatne račune građana sjelo 7,7 milijardi eura.

Novotny, međutim, kaže da je Hrvatska zbog svoje turističke orijentacije uvijek atraktivna jer se mnogi iseljenici žele vratiti kako bi u mirovini uživali u hrvatskoj klimi. “Za Turke se primjerice to ne može reći, oni su se integrirali u društva u koja su se doselili, recimo u Njemačku. Naši ljudi to nisu i rijetko ćete vidjeti da su u drugim državama zauzeli društvene pozicije”, smatra Novotny, napominjući kako u posljednje vrijeme sve više ima “sabatikala”, odnosno ljudi koji po pola godine rade u inozemstvu, a pola godine provode ne radeći ništa u Hrvatskoj. Riječ je najčešće o zaposlenicima u IT sektoru, ali i pomorcima, naglašava Novotny.
 

Tomislav Prusina/ Glas Slavonije