Naslovna / Parlamentarni izbori / Riđovku će mačka pokušati otjerati, no jedini joj je neprijatelj jež

PRIčE

Riđovku će mačka pokušati otjerati, no jedini joj je neprijatelj jež

Darka Karamazana zovu iz gotovo cijele Hrvatske, ali i Bosne

Riđovku će mačka pokušati otjerati, no jedini joj je neprijatelj jež
035portal
  • 2015-07-22 10:20:02

 Za sve one koji se boje zmija, pomisao da bi ih mogli sresti uživo užasavajuća je. Nerijetko se, pak, događa da zmije u potrazi za hranom, vodom, hladom... ljeti ulaze u naselja i kuće. Najpoznatiji hrvatski zmijolovac Darko Karamazan iz Šumeća, nedaleko od Slavonskog Broda, od proljetos je imao pune ruke posla. Posljednjih dana zbog pasjih vrućina i zmije su, čini se, potražile spas u rupama, a love noću. No nedavno je jedna prestravila Anitu Mijić iz brodske Ulice Nikole Tavelića kada se uvukla u kuću i sakrila iza ormara, piše Glas Slavonije.

- Bilo je jezivo. Nisam smjela s djecom pola dana ući u kuću, sve dok ju čovjek nije iznio. Bila je duža od metar i pol - kaže žena, još uvijek u strahu od susreta s neugodnim gmazom. Do neba je zahvalna Karamazanu, koji je na poziv 112 došao i uhvatio zmiju, a nije mu, kaže, “ništa ni platila, samo je popio kavu”, ponavlja Anita, pribojavajući se nove slične situacije jer u neposrednoj blizini, kod mosta, zmije se često mogu vidjeti.

Ljeti lakše bježe

- To je bio smuk, zmija koja nije otrovna i nije opasna. Vratio sam je u prirodno stanište, državnu šumu Migalovce, kamo ih uglavnom puštam - kaže Darko. Tu je nedavno ostavio i leglo bjelice nađeno u Romskom naselju.

- Riječ je o šarenoj dugačkoj zmiji koja ima trokutastu glavu kao riđovka, ali neće ugristi. Riđovka ima zube, puše i ugrizla bi. Bosanska ljutica i posavska riđovka najotrovnije su zmije u Europi, a na petom su mjestu u svijetu. Njihov ugriz velika je pasnost za djecu jer posljedice mogu biti kobne - poučava zmijolovac, koji je u tri protekla desetljeća ulovio više od tisuću zmija, posebice otrovnica dok ih je otkupljivao Imunološki zavod.

- Kada je hladnije vrijeme, trome su pa ih je lakše hvatati do svibnja. Ljeti lakše bježe - kaže.

A one koje ulovi, brzo mora odnijeti u prirodu.

- Riđovke ne podnose zatvoren prostor i nakon dva sata po vrućini mogu uginuti. Ne jedu, samo popiju vode - dodaje stručnjak, koji spašava sve ulovljene gmazove, premda je svjestan da ih veliki broj ljudi zbog straha “umlati” štapom, lopatom i čim stigne. Ubiti zaštićene vrste, poljaricu, šilac, bjelicu, kravosas, smukulju, ribaricu, zmajur, crnokrpicu, pjegavu crvenkrpicu (dok riđovka i bjelouška nisu zaštićene) može ih međutim skupo stajati - kaže biologinja Vesna Andrić iz Javne ustanove za zaštitu prirode, podsjećajući na visinu kazne od sedam do trideset tisuća kuna, što je regulirano Zakonom o zaštiti prirode, “osim ako je riječ o obavljanju redovitih aktivnosti određenih planovima gospodarenja prirodnim dobrima”. Zato je najbolje pozvati stručnjaka.

Nitko ne bi platio!?

No trebalo bi ga i platiti. Karamazan smatra da je država dužna pomagati građanima i organizirati hvatanje zmija, ali već niz godina ga šalju od jednog do drugog ministarstva u čijoj nadležnosti bi to trebalo biti.

- Rekli su mi da to treba riješiti lokalna samouprava, a na kraju kažu neka se ljudi naviknu živjeti sa zmijama. Volio bih da nekada sa mnom dođu na intervenciju pa da vide kakav je to strah. Ljudi danima ne ulaze u kuću. Već osam godina zovu me u svako doba dana i noći, sa svih strana, iz Vinkovaca, Gradiške, Đakova, Osijeka..., čak i iz Bosne. A hvatao sam ih u staklenicima, plastenicima, trgovačkom centru, u kućama, vrtićima, po tavanima, u garažama... Moram ostaviti svoj posao da bih ljudima pomogao. Trošim gorivo i još moram sa sobom nekoga povesti jer nekada ne mogu sam maknuti ormar ili neki element u kući, a vlasnici samo pokažu prstom gdje se uvukla zmija i ne smiju doći blizu. Tako se nedavno u Ulici sv. Lovre zmija uvukla u kuhinju jedne bake, u Stupniku je ušla kroz prozor i djeca su je spazila na zavjesi, a jedna žena u Brodu s četvero djece pet dana nije smjela spavati u kući, nego čak pet kuća dalje kod susjeda - prisjeća se nedavnih iskustava zmijolovac, koji godinama od države očekuje ozakonjenje posla kojim se rijetki bave.

Autor/foto; Marija Radošević/Glas Slavonije