U dvije godine otkad postoji ta mogućnost, tek 1106 osoba pokušalo se nagoditi, uglavnom neuspješno. Samo 16 osoba proglasilo je osobni stečaj.
Prema posljednjim podacima Fine, dug blokiranih građana narastao je na gotovo 43 milijarde kuna. Riječ je o 322.000 građana koji najviše duguju bankama te osiguravateljskim, kartičarskim i leasing kućama, piše HRT.
Mnogi od njih blokirani su godinama, no malo ih je koji se odlučuju na osobni stečaj. U dvije godine otkad postoji ta mogućnost, tek 1106 osoba pokušalo se nagoditi, uglavnom neuspješno. Samo 16 osoba proglasilo je osobni stečaj.
Za Miljenka Škalca teški financijski problemi počeli su još prije 17 godina, kada je uz svoj morao otplaćivati i kredit u kojem je bio jamac. Uz sve to izgubio je i posao. U međuvremenu dug je narastao deset puta. "U početku su te zatezne kamate bile velike tako da se događalo da ja otplatim mjesečno 1200 kuna, a dug se poveća za 1800", kaže on. Iako ponovno ima posao, nema nikakvih izgleda da dug otplati pa je odlučio proglasiti osobni bankrot.
To znači da će njegove financije pet godina kontrolirati stečajni povjerenik. "Za bilo kakav veći izdatak trebam se konzultirati sa sudskim povjerenikom. Međutim ni primanja mi ne omogućavaju da ja imam neki veći izdatak, osim za podmirenje osnovnih životnih potreba", objašnjava Škalec.
Vjerovao je da će biti zaštićen, no ovrhe i dalje stižu. Nedavno mu je sudski ovršitelj odnio televizor i DVD - i to, tvrdi Škalec, nezakonito. To potvrđuje i njegov stečajni povjerenik Stjepan Rakarec, koji kaže kako nema dovoljno suradnje među sudovima koji vode ovršni postupak i sudovima koji vode stečajni postupak.
Tijekom dvije godine primjene pokazale su se brojne nelogičnosti i neusklađenosti zakona u vezi sa stečajem potrošača. Zbog svega smanjuje se i broj povjerenika. Bilo ih je šestorica, a Rakarec kaže da trenutačno ima samo jednog kolegu. Otišli su, tvrdi, jer su vidjeli dosta nelogičnosti u samom zakonu, a i "nisu imali ni strpljenja ni živaca da se tim poslom bave".
Jedna od osnovnih zamjerki kada je riječ o ovom zakonu jest to što nema garancije oprosta barem dijela duga. Katarina Litva iz Nezavisnih hrvatskih sindikata napominje kako ne vidi drugo ekonomsko rješenje nego da se jednostavno dio tog duga oprosti.
Škalec kaže da, osim Zakona o stečaju potrošača, istodobno treba mijenjati i Ovršni zakon. A unatoč svemu, vjeruje da nije pogriješio kad je proglasio osobni bankrot.
Foto: Screenshot HRT
