Gospodarstvo

I 'Slatinski biser', prvi hrvatski pjenušac u 'Slavonskoj košarici'

U klasteru je trenutno 127 članova s područja svih pet slavonskih županija.

Autor: 035portal Datum objave: 31.05.2016. u 11:07

I 'Slatinski biser', prvi hrvatski pjenušac u 'Slavonskoj košarici'

Virovitičko podravska županija, a napose područje grada Slatine imaju velike potencijale za razvoj kontinentalnog turizma, zahvaljujući bogatoj povijesnoj i kulturnoj baštini, prekrasnoj prirodi i vrijednim ljudima koji plodove svoga rada i znanja mogu brendirati i ponuditi brojnim turistima.

Tako i priča o prvom hrvatskom pjenušcu proizvedenom upravo u Slatini može postati pravi brend i označiti novi pravac turističkog razvoja tog gradića od 15 tisuća stanovnika u slavonskome dijelu Podravine. Prepoznali su to i članovi Upravnog i Nadzornog odbora turističkog klastera „Slavonska košarica“ koji su u ponedjeljak 30. svibnja u Slatini održali svoju zajedničku sjednicu. I to u restoranu Stari podrum, upravo na mjestu ispod kojega su nekoć, u 19. stoljeću proizvodili kvalitetna vina, pa i prvo pjenušavo vino.

Slatinsko područje bilo je do 1841. godine u vlasništvu grofovske obitelji Pejačević. Potom vlasnik postaje njemački knez Georg Wilhelm Schaumburg – Lippe, čije je imanje obuhvaćalo zemljište s velikim šumskim površinama, vinogradima, voćnjacima i raznolike gospodarske pogone. „Godine 1864. počela je s radom tvornica pjenušavog vina kneza Schaumburg – Lippea u Slatini. U početku su proizveli samo dvije tisuće boca pjenušavog vina bijele i roza boje od grožđa sorte kadarke. Pravi uzlet proizvodnje pjenušavog vina u Slatini vežemo uz ime upravitelja podruma Otta Rockhrora koji je došao u Slatinu 1866. godine. Uredio je podrum i tehnološki odvojio proizvodnju vina, piva i pjenušca. Nakon Ottove smrti 1909. vlasništvo je preuzeo grof Drašković. Godine 1912. prestaje proizvodnja slatinskog pjenušca, a sva proizvodna oprema preseljena je u Mađarsku i ondje se nastavilo s proizvodnjom“, kaže prof. Dragica Suvak, ravnateljica slatinskog Zavičajnog muzeja u kojemu se čuva i prva originalna boca pjenušca proizvedenog Slatini u 19. stoljeću.

Profesorica Suvak smatra da Slatina i ovaj dio Hrvatske nemaju bolju priču nego što je pjenušac, prvi slatinski izvozni proizvod koji je svoje mjesto našao i na stolovima u Njemačkoj i diljem Europe, zahvaljujući u to vrijeme dobro razvijenoj trgovini i željezničkom transportu. „Sigurno pjenušac ima svoje mjesto u razvoju turizma Slatine, i kao brendirani proizvod za domaće i europsko tržište, ali i kao povijesni eksponat koji možemo izložiti u našem Zavičajnom muzeju, koji inače postoji od 1984.“, zaključuje Dragica Suvak.

Na nastavak priče o proizvodnji pjenušavog vina odvažio se Ivan Halas, koji je preuzeo imanje Stari podrum u Slatini. „Na taj poduhvat potaknuo me gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara, jedan od osnivača klastera Slavonska košarica, kojega i mi u Slatini želimo biti članovi. Hvala mu na tome, vjerujem da ćemo već u proljeće 2017. brodski gradonačelnik i ja popiti prvi 'Slatinski biser' u novoj proizvodnji“, rekao nam je Ivan Halas. Očekuje potporu svom projektu od lokalne zajednice, a kandidirat će ga i za potpore iz europskih fondova.

Halasova vinarija prostire se na 54 hektara vinograda na kojima ima čokota graševine, chardonnaya, sauvignona, pinota, frankovke. „Stari su to vinogradi, koje imamo namjeru obnoviti i proširiti. I pokušat ćemo odoljeti svim izazovima izrazito zahtjevnog tržišta na kojemu dominira snažni uvozni lobiji. Imamo puno kvalitetnija vina, ali cijene nas stalno pritišću“, ističe Halas.

Podršku će mu svakako dati klaster Slavonska košarica, ali i Turistička zajednica grada Slavonskog Broda, obećao je brodski gradonačelnik Duspara te ovom prigodom najavio da će u Slavonskom Brodu sredinom lipnja biti otvoren i centar za posjetitelje klastera Slavonska košarica u kojemu će biti održavane promocije i prodaje proizvoda članova klastera.
U klasteru je trenutno 127 članova s područja svih pet slavonskih županija. „Puno toga može još povezati i naša dva grada, Slavonski Brod i Slatinu, koji su udaljeni malo manje od sto kilometara, posebno u segmentu vinarstva i vinogradarstva“, dodao je Duspara uvjeren da klaster svakako ispunjava svoj cilj – kvalitetne domaće proizvode Slavonije i Baranje plasirati na šire tržište.

Na sastanku u Slatini bili su i predstavnici Ekonomskog fakulteta u Osijeku koji su izvijestili o promotivnim aktivnostima članova klastera iz Osječko baranjske županije na brojnim sajmovima (Osijek, Virovitica…), a na nedavno održanom Markovom sajmu u Zagrebu bilo je i 9 predstavnika iz Brodsko posavske županije. Kako je najavila menadžerica klastera Kristina Šokić, „Slavonska košarica“ bit će od 2. do 5. lipnja i na festivalu Fiumare u Rijeci, a potom i na sajmu „Slavonija na Savi“ 1. srpnja u Slavonskom Brodu.

Ivica Vlašić