Predstavljeni rezultati istraživanja o urodu pšenice: kako ostvariti 15% proteina u žitarici

Danas, u srijedu, u Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića predstavljeni su rezultati pokusa primjene folijarne prihrane ureom na stanje u zrnu pšenice temeljem Ugovora potpisanoga između Brodsko-posavske županije i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Rezultati istraživačkog projekta „Značaj izbora kultivara i optimizacije primjene zaštite i biopreparata u proizvodnji pšenice za povećanje rentabilnosti OPG-a“ predstavljaju ujedno smjernice za proizvodnju visokokvalitetne pšenice s ciljem povećanja održivosti, ekonomičnosti i rentabilnosti proizvodnje pšenice na OPG-ovima u Slavoniji.

Doc. dr. sc. Branimir Šimić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju i istraživač na projektu, ističe kako na ovom području većina proizvođača ima problema zbog tala agroekoloških uvjeta proizvodnje. Novoistraženom primjenom otopine uree odlazi se s kvalitetom proizvedenog zrna u drugi ili prvi razred, gdje je cijena puno viša.

– Pšenica je zadnjih godinu dana otkupljuje po kodeksu, gleda se na kvalitetu proizvedenoga zrna. Prije četiri godine počela su istraživanja kako unaprijediti ekonomsku proizvodnju na OPG-u jer smo svjedoci da variranja proizvodnje spram klimatskih uvjeta, tla, sortimenta, varira. Da bi se na neki način riješili deficiti tla, primjerice kiselost tla, ide se u istraživanje kako primijeniti folijarnu prihranu ureom kako bismo postigli veći urod i bolji kemijski sastav pšenice, odnosno količinu prisutnih proteina. Ovim smo istraživanjem dokazali da se duplo veće količine otopljene uree mogu otopiti u dva navrata, recimo od sredine pa do kraja cvatnje, i sedam do deset dana kasnije. Dobije se sadržaj proteina od jedan do 1,5% veći te skoro za dvije tone povećavamo prinos zrna. Umjesto da po hektaru imamo prihode od 10-11 tisuća kuna, dolazimo do prihoda od 13,5 tisuća kuna po hektaru. Uz malo truda dobivamo više, gledajući hektare, može se ostvariti dobit veća za 50 do 60 tisuća kuna.

Pročelnik županijskog upravnog odbora za poljoprivredu Željko Burazović ističe kako spomenuti znanstveni rad ima veliku i jaku komponentu kada je u pitanju daljnja konkurentnost proizvođača na tržištu.

– Zapravo je to jedno praktično iskustvo i putokaz našim poljoprivrednicima kako djelovati i dobiti pšenicu s 15 i više posto proteina. Naši poljoprivrednici, koji su u situaciji da ne mogu utjecati na cijenu proizvedene pšenice, moraju racionalizirati trošak inputa, odnosno ovakvom će intervencijom dviju folijarnih prihrana ureom proizvesti pšenicu s višim postotkom proteina i tako ostati konkurentni u svom poslu, a na kraju i financijski isplativi.

Prof. dr. sc. Matija Domaćinović napominje kako je ovo istraživanje ciljano provedeno kod proizvođača kako bi na svojim parcelama uočili ono što se ispitivalo i proučavalo kako bi se umanjile ikakve sigurnosne nedoumice.

– Ovo je samo jedan u nizu projekata koje je Fakultet agrobiotehničkih znanosti provodio za Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, a za cilj ima da ona znanstvena rješenja i saznanja prenese izravno u struku. Važno je predstaviti rezultate istraživanja i pokušati dati nova rješenja, nove savjete te odagnati neke nedoumice i strahove naših poljoprivrednika u proizvodnji pšenice.

Županija brodsko-posavska, proizvođači i Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku partneri su ovoga važnog istraživačkog rada kako bi hrvatski proizvođači pšenice ostvarili kvalitetne prihode žitarice i ostali konkurentni u svom području.