Veliki intervju s direktorom CRGO Šagulje
Početkom stoljeća Europska Unija aktivno je pojačala nastojanja na stvaranju beskompromisne filozofije gospodarenja otpadom- ponovno koristi, smanji, recikliraj (Reuse, Reduce, Recycle) te pokrenula pristup prema otpadu kao prema sekundarnoj sirovini, odnosno uvođenje potpuno novog sustava zbrinjavanja otpada od vrata do vrata uz izgradnju nove infrastrukture.
Pristupanjem Hrvatske Europskoj Uniji očekivani su pozitivni pomaci i na domaćem terenu, ali čini se kako ćemo na funkcioniranje ovakvog pristupa morati pričekati još neko vrijeme. Jedan od primjera pokušaja djelovanja na ovom polju je i Centar za gospodarenje otpadom “Šagulje”; česti kamen spoticanja i prepucavanja suprotnih političkih opcija. O tome u kojoj je fazi Centar, kakvi su planovi za narednih nekoliko godina te više o viziji poslovanja istoga razgovarali smo s direktorom “Šagulja”; Josipom Grgićem, kojeg smo posjetili ponukani napisima pojedinih lokalnih medija.
Na samom početku našeg razgovora Grgić ističe kako je trošak djelovanja Centra u potpunosti financiran europskim sredstvima te da su, ako se uzmu u obzir realne okolnosti, itekako zadovoljni napredovanjem ovog izuzetno velikog i kompleksnog projekta; iako im često puta javno spočitavaju kako su samo još jedan proračunski izdatak , a pri tome i spori u svom djelovanju.
A koje su to okolnosti u kojima se ovaj projekt odvija?
-RCGO Šagulje je trenutno u fazi izrade studijsko-projektne dokumentacije, za koju vrijednost projekta iznosi 15.000.000,00 kn. Izrada studijsko-projektne dokumentacije podijeljena je u tri grupe. Prva je izrada studijsko-projektne dokumentacije potrebne za izgradnju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje za sufinanciranje sredstvima Europske Unije. Druga grupa se odnosi na izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju šest pretovarnih stanica na području RCGO Šagulje potrebne za sufinanciranje sredstvima EU, a posljednja grupa je izrada dokumentacije o nabavi radova, usluga i opreme za izgradnju RCGO Šagulje i pretovarnih stanica u svrhu sufinanciranja projekta sredstvima EU- objašnjava Grgić.
Ove tri grupe poslova izvršavaju tri konzorcija sastavljena od domaćih i međunarodnih stručnjaka s područja gospodarenja otpadom, a ukupna ugovorena vrijednost usluga iznosi 9.640.000,07 kn.
Podsjetimo, Centar za gospodarenje otpadom prostirat će se na čak 52 hektara i po dovršetku će spadati u grupu najmodernijih pogona za gospodarenje otpadom u ovom dijelu Europe, a sve zahvaljujući pravovremenom javljanju na natječaje Fonda za Konkurentnost i koheziju (2014.-2020.), iz kojeg su “povukli” čak 485 milijuna kuna za gradnju samog Centra, ali i šest pretovarnih stanica koje će strateški, odnosno logistički biti raspoređene na području tri županije.
Za uspostavu funkcionalnog sustava upravljanja otpadom potrebno je usvajanje nedostajuće legislative na svim razinama - legislativa o posebnim tokovima otpada, odluke, odnosno pravni akti kojima se definira odgovornost i sankcije za neadekvatno upravljanje sustavom od strane pružatelja usluga, kao i neadekvatno zbrinjavanje od strane korisnika usluga. Upravljanje otpadom zahtijeva odlučnu političku podršku i aktivno učešće građana, ali i jasnu liniju odgovornosti za implementaciju (ispunjenje ciljeva, jasnu nadležnost i odgovornost resornog ministarstva). Iz toga proizlazi kako upravljanje otpadom može djelovati jedino kao cjelina, odnosno zatvoreni krug koji obuhvaća odgovarajuću infrastrukturu (odvojene posude za različite vrsta otpada i njihov daljnji odvojeni put do prerađivača i, konačno, komunikaciju i aktivno sudjelovanje građana.
Problem koji je do sada bio itekako izražen i jedan je od glavnih uzroka kašnjenja realizacije projekta Centra za gospodarenje otpadom “Šagulje” je upravo i višegodišnje kašnjenje s izradom Plana gospodarenja otpadom. Trenutno je na snazi Plan kojeg je 2017. donio tadašnji resorni ministar Dobrović, a isti nije usklađen s naputcima iz Bruxellesa jer su postavljeni ciljevi koji su, bez popratne infrastrukture, u najmanju ruku- nerealni.
- Od jedanaest planiranih Centara za gospodarenje otpadom čak tri su tek u fazi pripreme projektne dokumentacije, a među njima su i Šagulje. Iako smo mi ovdje tijekom proteke godine uveli u posao sve konzorcije koji su paralelno radili u tri grupe projekta (idejna dokumentacija, pretovarne stanice, izgradnja i oprema centra i pretovarnih stanica, op.a.), poprilično nas je usporila i Covid kriza, ali i potresi koji su se dogodili na području jedinica lokalne samouprave koje su u obuhvatu Centra. Naša studija izvedivosti trenutno je na drugom čitanju u resornom Ministarstvu i to usklađena s komentarima JASPERS-a (Joint Assistance in Supporting Projects in European Regions - JASPERS je inicijativa Europske komisije u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB-om) i Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD-om) za podršku infrastrukturnim projektima. Objedinjuje ekspertizu i resurse relevantne za kohezijsku politiku, a cilj joj je pružiti tehničku pomoć državama članicama u pripremi velikih infrastrukturnih projekata te tako poboljšati kvalitetu, kvantitetu i brzinu provedbe projekata koji se natječu za sredstva fondova EU; op.a.)- govori Grgić
-Osnivači Centra su čak tri županije: Brodsko- posavska s 51% učešća te Požeško- slavonska i Sisačko-moslavačka županija koje su vlasnice 24,5% učešća u ovom projektu. Pojednostavljeno, to znači kako koordiniramo rad komunalnih poduzeća na području od čak 54 jedinice lokalne samouprave, a to je zaista veliki broj direktora tih poduzeća, ali i gradonačelnika te načelnika spomenutih gradova, odnosno općina. Sa svima njima bilo je potrebno pronaći zajednički jezik jer nitko ne želi smeće u svom dvorištu, a malo čine kako bi riješili probleme na lokalnim deponijama. Europska Unija zahtijeva uvođenje reda na ovom području i ako se lokalne jedinice ne aktiviraju, na isto će biti primorane uvođenjem takozvane “landfill”, odnosno odlagališne takse. Ovu taksu preporučuje EU da bi se izjednačili troškovi odlaganja i obrade, a istovremeno i prikupio novac koji bi se vratio u sustav kroz ulaganje u projekte održivoga gospodarenja otpadom. Njenim uvođenjem značajno bi porastao udio varijable u ukupnom računu za javnu uslugu, što bi laički rečeno značilo- nova poskupljenja- dodatno pojašnjava Grgić.
Već iz prethodno rečenog je više nego jasno da ostvarivanje održivog sistema upravljanja otpadom zahtijeva vrijeme, značajna financijska sredstva, koordinaciju svih donositelja odluka i proaktivnost građana. Iluzorno je očekivati da se do visoke razine odvajanja otpada može stići preko noći.
Grgić ističe primjer grada Ljubljane, koja je u periodu od 18 godina ( 2002.-2020.) provela niz aktivnosti koje su dovele do povećanja odvojeno prikupljenog otpada od 1,8% 2002 do čak 69% u prethodnoj godini, Covid krizi usprkos. S time da, potrebno je još jednom napomenuti, u Hrvatskoj ne postoji adekvatna infrastruktura, a brojne jedinice lokalne samouprave propustile su natječaje u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija koji su zatvoreni prošle godine. Gorak okus ostavlja i činjenica da je izgradnja prijeko potrebnih sortirnica bila praćena i dodatnim Vladinim potporama.
Kada bi sve bilo idealno, odnosno kada bi gradovi uložili u vlastite sortirnice, odnosno kompostane, u Šagulje bi dospio samo onaj otpad iz crne kante. Dakle, sva ona plastika, papir, platno, guma, metal, tkanina i biološki otpad bi bili ponovno upotrijebljeni.
Dakako, ističe Grgić, trenutna cijena usluge odvoza otpada je nerealna. Dobra vijest je pak da se visina cijene formira prema BDP-u, odnosno prema prosječnim primanjima četveročlane obitelji, a izračun količine će se bazirati na kilaži, a ne na volumenu prikupljenog otpada. No treba biti objektivan i prilikom izračunavanja visine troškova za uspostavljanje sustava održivog upravljanja otpadom imati u vidu koliko nas kao društvo više košta nedjelovanje, odnosno nastavljanje dosadašnje prakse. Koliko vrijede korisne sirovine koje smo zakopali, koliko ćemo ispaštati zbog zagađenog tla, zatrovanih podzemnih i površinskih voda, klimatskih promjena i smrada oko odlagališta otpada?
-Naš konačni cilj je minimizirati količinu neiskoristivog dijela otpada. Nakon što jedinice lokalne samouprave recikliraju ponovno upotrebljivi otpad (bio otpad, platno, metal, staklo i plastiku), nama u Šagulje dolazi miješani komunalni otpad, odnosno ostaci iz sortirnica i glomazni otpad, bio komponenta iz Mješanoga komunalnoga otpada kompostirala bi se u zatvorenom prostoru u periodu od 14 tjedana, koliko traje obrada. Dobiveni stabilat iz Bio obrade bi se trajno deponiramo u Odlagalištu neopasnog otpada u krugu Centra, prema zakonskoj regulativi u RH. Bitno je naglasiti kako je cijeli pogon zatvoren, što znači da neugodni mirisi neće utjecati na kvalitetu života mještana u blizini Centra, a usuđujem se reći i da će isti imati mogućnost obilaska postrojenja, po uzoru na onaj u Ljubljani. Tamo je praksa da školske i studentske grupe obilaze pogon kako bi se podigla svijest o značaju odgovornog ponašanja prema okolišu i o tome koliko pojedinac može pridonijeti sitnim promjenama životnih navika- nastavlja Grgić.
Ključna stavka u ovom procesu su takozvane pretovarne stanice, kojih je u Hrvatskoj tek nekoliko, a koje su bitne za uspješno funkcioniranje Centra za gospodarenje otpadom.
-U okviru projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom predviđena je i izgradnja tri tipa pretovarnih stanica za čiju namjenu je osiguran iznos od 42 milijuna kuna. Male stanice su predviđene u Novskoj i Pakracu, one srednje veličine u Požegi i Kutini, a velike će biti izgrađene u Sisku i Slavonskom Brodu- kaže Grgić.
S obzirom na to da je slavonskobrodski deponij smješten u samom srcu grada, zanimalo nas je kako će izgledati i funkcionirati pretovarna stanica te koliko će rad iste utjecati na kvalitetu života Brođana.
-Grad Slavonski Brod nema prostora za daljnje širenje, stoga, nažalost, deponij ostaje na području Vijuša, a to je srce grada. Dobra je vijest da će se on gotovo pa ukinuti otvaranjem Šagulja, iako je nedavno u medijima odjeknula vijest o otvaranju nove kazete. Što se same pretovarne stanice tiče, u pregovorima smo s gradskim vlastima o samoj lokaciji objekta i zadovoljni smo tijekom istih. Očekujemo izradu elaborata i ishođenje lokacijske dozvole do sljedeće godine, a izradu glavnog projekta i natječaj za početak gradnje do 2023. Konkretno, u Slavonskom Brodu smo od četiri moguća tipa pretovarnih stanica izabrali onu zatvorenog tipa zbog blizine kućanstava kojima bi drugačiji oblik objekta mogao utjecati na kvalitetu života. Također, odabrali smo i model u kojem se tlačenje otpada vrši presom u prikolici kamiona, a ne u stacionarnom dijelu same stanice. Na ovaj način, u slučaju kvara isti bi se puno brže otklonio. Naime, imamo rezervne prikolice, a rezervne dijelove za stacionarni dio objekta bi već bilo teže i skuplje popravljati, uz rizik od širenja neugodnih mirisa. Što se količina tiče, naše su procjene da će iz Broda u Šagulje svaki dan stizati dva kamiona otpada- pojašnjava Grgić.
- Covid kriza je utjecala i na nas jer su inozemni stručnjaci s iskustvom rada na ovom području bili onemogućeni dolaziti, a i potres u Sisačko- moslavačkoj županiji je utjecao na tempo našeg rada. Usto, prilikom zagrebačkog potresa umalo smo ostali bez uzoraka otpada koji su bili na ispitivanju radi utvrđivanja morfologije suhe frakcije. Ovo je dug i mukotrpan proces, ali radimo na nečemu za budućnost. Centar za gospodarenje otpadom Šagulje će biti kompleks koji će moći primiti sve vrste otpada, odnosno tokove otpada obuhvaćene zakonom i biti spreman i prilagodljiv na izmjene zakona te nove dorade europskih regulativa. Ovaj modularni i samoodrživi centar imat će vlastiti laboratorij, garažu, radionicu, upravu, reciklažno dvorište, tunele i inertno odlagalište, a zajedno sa pretovarnim stanicama će osigurati osamdeset i dva radna mjesta. Objekt koji se nadamo izgraditi do 2027. godine trebao bi funkcionirati minimalno četvrt stoljeća bez dodatnih investicija, a daljnji napredak tehnologije će, vjerujem, donijeti i neka nova rješenja na tom području. Stoga ćemo radije prolongirati rokove za nekoliko mjeseci, ali da krajnji rezultat bude kvalitetno odrađen posao i na korist budućim generacijama- zaključuje Grgić.
