.jpg)
Na sjednici održanoj u četvrtak, Vlada je donijela Uredbu o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi, kojom se od 1. siječnja 2025. povratna naknada za ambalažu za pića povećava s dosadašnjih 0,07 eura na 0,10 eura. Ova odluka, kako je istaknuto, dio je strategije za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom i korak prema ispunjavanju uvjeta za pristupanje OECD-u.
Razlozi za povećanje i zahtjevi udruga
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Marija Vučković, naglasila je kako je donošenje ove uredbe ključno za provedbu nacionalnih pravilnika o gospodarenju posebnim kategorijama otpada i upravljanju ambalažom, uključujući plastične proizvode za jednokratnu uporabu te ribolovni alat koji sadržava plastiku. Ipak, iako su udruge za zaštitu okoliša u javnom savjetovanju tražile značajnije povećanje naknade – na najmanje 0,15 eura po uzoru na Slovačku, ili čak 0,50 eura za određene vrste ambalaže, prema modelu Njemačke – Vlada je te prijedloge odbila.
„Predloženo povećanje povratne naknade dodatno bi povisilo cijene pića u trgovinama, što bi opteretilo potrošače“, naveli su iz Vlade, odbacujući zahtjeve udruga za agresivniji model prilagodbe.
Što donosi uredba?
Povratna naknada odnosi se na jednokratnu ambalažu za pića izrađenu od plastike, stakla, metala ili višeslojne (kompozitne) ambalaže pretežno papir-kartonskog sastava, volumena do tri litre. Trenutni sustav povratne naknade, koji uključuje ambalažu od PET-a, aluminija, željeza i stakla volumena između 0,20 i tri litre, proširit će se od 1. siječnja 2027. godine kako bi obuhvatio širi spektar ambalažnih materijala i volumena.
Osim povratne naknade, uredbom se reguliraju i naknade za gospodarenje otpadom za proizvode poput guma, vozila, električne i elektroničke opreme, ulja, baterija i akumulatora, plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu te ribolovnog alata s plastičnim komponentama.
Komentari iz okolišnih udruga
Udruge za zaštitu okoliša izražavaju nezadovoljstvo. „S povećanjem na samo 0,10 eura, Hrvatska ostaje daleko iza zemalja poput Njemačke i Slovačke, čiji su sustavi gospodarenja otpadom puno učinkovitiji. Potrebno je sustavno motivirati građane na povrat ambalaže, ali i osigurati dovoljno povratnih automata u urbanim i ruralnim sredinama“, upozoravaju.
Kako će ova promjena utjecati na svakodnevni život građana te hoće li opravdati ciljeve održivog gospodarenja otpadom, ostaje za vidjeti u narednim godinama.
