Ereš: Gornja Vrba ni u 2017. godini nema spremne projekte koje bi mogla prijaviti

Ivica Ereš, kandidat za načelnika Općine Gornja Vrba u posljednjih nekoliko tjedana uskomešao je mnijenje u Gornjoj Vrbi. Nizom tribina ukazao je svojim sumještanima na izuzetne mogućnosti koje pružaju fondovi Europske unije, odnosno, povlačenje bespovratnih sredstava za niz projekata u općini. Također je upozorio da aktualna općinska vlast ima sramotan rezultat po tom pitanju. Nula projekata i nula kuna. O toj temi smo nastavili niz razgovora s njim, upravo uoči jedne tribine o mogućnostima korištenja EU fondova.

Hrvatska se trenutačno nalazi u razdoblju koje traje od 2014. do 2020. godine. U tom razdoblju jedinicama lokalne samouprave kao izravnim korisnicima (kreatorima projekata) na raspolaganju stoji više od 265 milijuna eura kroz program Ruralnog razvoja. Onima koji ih nisu koristili prošlo je već pola vremena. Nažalost, i Gornja Vrba je na nula kuna

Kolika je važnost EU fondova, po Vašem mišljenju, za razvoj lokalnih zajednica u Slavoniji, primjerice vašu Gornju Vrbu?

- EU fondovi i novac koji nam stoji na raspolaganju, po mom mišjenju, imaju presudno značenje za razvoj lokalnih zajednica cijele Hrvatske, a posebice manje razvijenih područja među koje spada i Gornja Vrba. Oni imaju važnost iz više aspekata, prvi je taj što omogućuju ogroman investicijski potencijal jedinica lokalne zajednice, koji neposredno unaprjeđuje život zajednica, a posredno se prelijeva u lokalno gospodarstvo i na taj način jača gospodarstvo i otvara nova radna mjesta. Drugi aspekt je taj što omogućuje samim jedinicama da kreiraju i izraze svoje potrebe odnosno da prijavljuju projekte koji oni smatraju ključnima.

Koje mogućnosti se pružaju općinama i kolika nam sredstva uopće stoje na raspolaganju?

- Europska unija funkcionira na principima sedmogodišnjih programskih razdoblja. U tom razdoblju zacrtaju određene ciljeve i alociraju sredstva za njihovo ostvarenje. Hrvatska se tako trenutačno nalazi u razdoblju koje traje od 2014. do 2020. godine. U tom razdoblju jedinicama lokalne samouprave kao izravnim korisnicima (kreatorima projekata) na raspolaganju stoji više od 265 miijuna eura kroz program Ruralnog razvoja. Tu su još i nacionalna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva regionalnog razvoja koja omogućuju također velika sredstva. Unutar navedenih okvira općine mogu obnavljati ceste, ulagati u energetsku učinkovitost, javna rasvjetu, fasade, graditi sustave vodovoda i kanalizacija, praviti biciklističke staze, vrtiće, komunalnu infrastrukturu, ali i poticati civilni sektor kroz razvoj projekata za udruge itd. Najveća prednost je postotak sufinanciranja u visini od čak 100% za općine s područja Brodsko-posavske županije. Velike mogućnosti leže i u projektu "Slavonija, Baranja i Srijem" unutar kojeg je Vlada strateškom odlukom odlučila pojačati sredstva za navedena područja. Planira se čak 2,5 milijardi eura samo za Slavoniju, Baranju i Srijem. U četvrtak je potpisan i program Integrirana teritorijalna ulaganja koji gradu Slavonskom Brodu i općinama u okolici stavlja na raspolaganje dodatnih 30-ak milijuna eura. Sve u svemu, ogromne mogućnosti postoje.

Kakva je situacija sada s povlačenjem sredstava u vašoj općini?

- Katastrofalna. Nula projekata, odnosno, nula kuna. Još veći problem i sramota za aktualnu općinsku vlast je što u 2017. godini nemaju spremne ni projekte koje bi mogle prijaviti, a mislim da ni ne znaju što mogu prijaviti. Dakle, ovom trenutku nemaju niti jedan projekt pripremljen, ali niti prijavljen. Najveća je žalost što određene projekte provode vlastitim sredstvima, a za isto im na raspolaganju stoje bespovratna sredstva. Do sada sam se susreo sa svakojakim teorijama, pa nas tako trenutni općinari uvjeravaju da ne mogu prijavljivati projekte jer nisu područje od posebne državne skrbi. To jednostavno nije istina. Novac stoji na raspolaganju svima, samo treba znati kako ga i zaraditi.

Što je onda, po Vašem mišljenju, glavni uzrok toga?

- Mislim da su glavni uzrok nedostatni ljudskih kapaciteti, i neznanje. Trenutačno na području naše županije imamo dvadesetak ljudi koji se izravno ili neizravno bave izradom i provedbom EU projekata. Gradovi i općine sa svojim ograničenim financijskim resursima nemaju adekvatna znanja i financijske kapacitete da to i provedu. Za bavljenje tim poslom treba sveobuhvatno znanje iz niza područja kao što su ekonomija, pravo, građevina, a ključno je umrežavanje i stvaranje timova. Glavnina stručnjaka u županiji je angažirana na projektima Grada, Županije, osnovnih i srednjih škola te imaju popunjene kapacitete. Mislim da su nas EU fondovi zatekli nespremne, a bojim se da se presporo krećemo prema rješavanju tog problema. Načelnici za prijavu projekta moraju imati spremnu građevinsku dokumentaciju, a za to treba i uložiti određena sredstva. Tu na scenu stupa financijski menadžment i sposobnost općine da strateški ulaže, možda i kroz kreditna sredstva, u pripremu projekata koji će ubrzati razvoj. Svaka kuna koja stigne u obliku bespovratnih sredstava se multiplicira tri puta na lokalno gospodarstvo.

Što bi trebalo učiniti?

- Naglasak bi se trebao staviti na obrazovanje kadrova i stvaranje timova. Naravno da se unutar godine dana ne može stvoriti stručnjak ni za jedno područje, ali kreiranjem timova unutar jedinica lokalne samouprave i sustava mentoriranja mladih osoba, koje su mahom nezaposlene, unutar tri godine se može dobiti potentan tim iz čega će nastani niz projekata, ali što je važnije, projekata koji će imati stvarnu dodanu vrijednost za lokalno stanovništvo. U predizbornoj strategiji razvoja općine Gornja Vrba to smo stavili kao prioritet kojeg vidimo u sljedećem razdoblju - edukacija zaposlenika općine i stvaranje tima mladih ljudi uz model mentorstva. Poručujem mladima da se obrazuju u EU sektoru i mat će osiguran posao sljedećih 15 godina.

Što u Gornjoj Vrbi mogu očekivati od Vas kao načelnika?

- Vremena su se promijenila. Načelnički posao se više ne može voditi na ovim razinama na koji jedinice lokalne samouprave funkcioniraju danas. U njega treba unijeti puno više entuzijazma, edukacije i umrežavanja. Načelnici moraju "prodavati" svoje projekte i ideje u ministarstvima, moraju raditi na osnaživanju LAG-ova (lokalnih akcijskih grupa), moraju posjećivati gradsku i županijsku razvojnu agenciju i tražiti pomoć, a moraju i razmišljati prema tome da osnivaju EU odjele unutar svojih općina. Naglasak moraju staviti na mlade ljude koji imaju formalno obrazovanje, ali im nedostaje iskustva, a također u raspravu moraju uključiti i šire stanovništvo. Kroz razvoj projekata ni financiranje plaća tih osoba neće biti problem. Ako se, naprimjer, u jednoj godini planirali obnoviti cestu u vrijednosti od 500.000 kuna, a sada taj isti projekt sufinancirate u iznosu od 100%,a ostaju vam vlastita sredstva za dvije do tri osobe na puno radno vrijeme.

Izvor: Posavska Hrvatska