Politika

Grgić uvodi digitalnu revoluciju: Građani ne smiju više gubiti živce zbog jednog papira!

Autor: 035portal Datum objave: 16.06.2025. u 12:00

GORNJA VRBA – Tri tjedna nakon što je i službeno preuzeo dužnost načelnika, Daniel Grgić – najmlađi načelnik u Brodsko-posavskoj županiji – ne skriva entuzijazam, ali ni realnu sliku stanja u općini. Dolazi iz IT sektora, ne bježi od digitalizacije i kaže da još uči, ali uči brzo.

– Puno papira, puno sastanaka, puno ljudi. Svega ima. Ali ide to, uz pomoć djelatnika u općini. Dan po dan, korak po korak. Učim svaki dan nešto novo. Iako sam se donekle pripremao za ovu ulogu, stvarnost je uvijek malo drugačija od teorije. Ima situacija koje me iznenade, papiri koji dolaze neplanirano, ali to je sve dio procesa. Vjerujem da sam na dobrom putu jer sve što radim, radim iskreno i s namjerom da doprinesem zajednici.

Grgić je po struci programer. Radio je na razvoju web i desktop aplikacija, ali odluka da se kandidira za načelnika nije došla preko noći.

– Kad sam vidio koliko stvari nedostaje u mojoj zajednici, to me jako dirnulo. Počeo sam razmišljati o tome kako bih mogao konkretno pridonijeti. IT svijet mi je dao puno, ali nedostajao mi je taj ljudski kontakt, osjećaj da mogu promijeniti nešto izravno, u stvarnom životu. Tako je i krenulo moje uključivanje u lokalnu politiku. Nisam htio biti netko tko samo kritizira sa strane, već netko tko se aktivno uključuje i pokušava mijenjati stvari iznutra.

Jedna od glavnih točaka njegovog predizbornog programa bila je digitalizacija i transparentnija uprava.

– Definitivno želim da svi procesi u općini budu maksimalno digitalizirani. Građani bi morali moći pristupiti informacijama iz vlastitog doma, jednim klikom. Nema smisla da ljudi dolaze u općinu, gube vrijeme i živce, samo da bi podigli neki papir. Imamo tehnologiju, imamo znanje, samo je treba primijeniti. Sve što se može pojednostaviti, mora se pojednostaviti. Na kraju krajeva, građani nas biraju da budemo u službi njima, a ne da im otežavamo svakodnevicu nepotrebnim birokratskim procedurama.

U Općinskom vijeću Grgićeva lista nema većinu, ali on to ne vidi kao prepreku, već kao izazov i prostor za suradnju.

– To je, po meni, čak prednost. Svaka ideja se mora malo jače obrazložiti, svaka odluka zahtijeva razgovor i argumente. A to znači da je više ljudi uključeno i da je krajnja odluka uravnoteženija. Već sam na prvoj sjednici vijeća vidio da i oporba ima dobre ideje. Ne treba biti sujetan. Ako netko predloži nešto korisno, prihvatit ću to, bez obzira tko to rekao. Bitno mi je da se donose odluke koje imaju smisla za sve mještane. Politika ne bi trebala biti natjecanje ega, nego zajednički trud za dobrobit svih.

Ističe da je naslijedio funkcionalan tim i da je odnos s bivšim načelnikom korektan.

– Zatekao sam tim koji zna svoj posao i ima iskustva. To je ogromna prednost. Nisam imao nikakvu potrebu za radikalnim promjenama. Naravno, ako netko želi promjenu, vrata su otvorena. Ali ja želim taj tim dodatno osnažiti, uvesti nove ljude, nove ideje. Možda sam ja novi na poziciji, ali sve ovo funkcionira zahvaljujući ljudima koji su već tu. To neću zaboraviti.

U svom načinu rada nastoji biti potpuno otvoren prema građanima.

– Kritike prihvaćam raširenih ruku. To mi nije teret, to mi je poticaj. Ako netko ima problem, neka mi se javi. Može me zaustaviti na cesti, nazvati, doći u ured. Tako se stvaraju rješenja. Nisam ovdje da sjedim u uredu, već da budem na terenu, među ljudima. Ja sam jedan od njih. I volim kad mi netko bez ustručavanja kaže: 'Ej, imamo problem, možemo to riješiti?' Takav odnos me motivira i daje mi osjećaj svrhe.

Grgić ne krije da je općina suočena s brojnim komunalnim izazovima.

– Još u kampanji sam rekao: ne znam sve probleme. I neću se praviti da ih znam. Ali zato računam na ljude. Ako im negdje curi voda, ako negdje nedostaje asfalt, neka mi jave. Moj cilj je da kroz prvih godinu dana mapiramo sve goruće probleme i krenemo ih rješavati. Nije sve moguće odmah, ali je važno da ljudi vide da se stvari miču s mrtve točke.

Poseban naglasak stavlja na demografsku ravnotežu – mladi, ali i stariji, moraju imati osjećaj da ih lokalna vlast vidi i podržava.

– Gornja Vrba privlači sve više mladih obitelji. To je naša budućnost. Planiram povećati poticaje za novorođenčad, subvencionirati stanogradnju, stvoriti uvjete da mladi ovdje grade život. Imamo školu, ali moramo napraviti vrić kako bi usluge skrbi o djeci nije bile još kvalitetnije i dostupnije. Ako mladima ne ponudimo sigurnost i perspektivu, izgubit ćemo ih. A bez njih, nema budućnosti. Istovremeno, ne smijemo zaboraviti na starije. Imamo privatne domove, ali želim da Gornja Vrba dobije i dom za starije koji je dostupan svima, ne samo onima koji si to mogu priuštiti. Ali želim da to bude i mjesto druženja, dnevni boravak, centar za zajednicu. Starije osobe zaslužuju kvalitetu i dostojanstvo. To neće biti samo zgrada, već prostor života i susreta, mjesto gdje se osjećaju vrijednima.

Gospodarski razvoj i potencijal za turizam vidi kao međusobno povezane izazove koji se ne smiju ignorirati.

– Hidromant otvara novi pogon, i to će značiti nova radna mjesta. Ali tu nećemo stati. Planiram prenamjene zemljišta i stvaranje novih zona za gospodarstvo. Uvjet je jasan: ako tvrtka dolazi u Gornju Vrbu, mora zapošljavati lokalno stanovništvo. To je fer, to je odgovorno. Želim da se općina razvija, ali ne po cijenu ljudi koji ovdje žive. S druge strane, tu je i turizam. Možda nismo klasična destinacija, ali imamo šuma, prirode i mirnog okruženja. Zašto to ne iskoristiti? Gledam primjere općina koje su razvile ruralni turizam – to je moguće i kod nas. Kroz projekte uređenja šuma, planinarske staze, edukativne centre. Možda jednog dana budemo poznati po zelenom odmoru, tišini, prirodi. Imamo potencijal, sad treba volje.

Važan dio njegova upravljanja temelji se na uključivanju građana kroz mjesne odbore i javan dijalog.

– Prije se više raspravljalo po kafićima nego na službenim sastancima. To se mora promijeniti. Planiram redovite polugodišnje sastanke po mjesnim odborima. Možda i češće. Ljudi moraju imati gdje reći što ih muči. Jer tek kad se sluša, može se početi rješavati. Transparentnost nije samo objava PDF-a, to je dijalog, prisutnost, volja da se čuje svaka perspektiva. Kad ljudi osjete da su im vrata otvorena – tada i sami više daju.

Svoj mladenački pristup smatra nečim što može donijeti novu dinamiku u rad općine.

– To što sam najmlađi načelnik može biti prednost. Imam snagu, volju, i nemam stare navike koje me sputavaju. Mogu učiti, mogu se prilagoditi. Kritike me ne pogađaju. Dapače, guraju me naprijed. Svaka primjedba mi je signal da moram bolje. To je moje gorivo. I vjerujem da će se to s vremenom sve više vidjeti u konkretnim rezultatima.

Na kraju, odgovara i na pitanje što bi volio da ljudi kažu za četiri godine.

– Volio bih da ljudi tada kažu: 'Napokon imamo čovjeka koji nije zatvoren u uredu. Koji nas sluša. Koji je među nama.' To mi je najvažnije. I da osjete da smo svi zajedno učinili korak naprijed. To bi za mene bila najveća pobjeda.