Prošle su skoro tri godine otkako su ukinute kvote za zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj. Poslodavci su se godinama zalagali za ovu promjenu kako bi nadomjestili nedostatak ili nedovoljan interes domaćih radnika stranim radnicima, piše Poslovni.hr.
Pitanje utjecaja ovog poteza na rast plaća u Hrvatskoj još uvijek ostaje otvoreno, no sve više se ističe zabrinutost za prava tih radnika, kvalitetu života koji im se nudi te integraciju u hrvatsko društvo, s obzirom na kontinuirani rast broja stranih radnika.
Prije nego su se otvorila vrata tržištu rada, država je postupno povećavala broj dozvola koje su poslodavci godišnje mogli koristiti za zapošljavanje stranih radnika. Broj tih dozvola povećao se s nekoliko tisuća na trenutnih preko 130 tisuća. Taj broj premašuje broj nezaposlenih registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, gdje ih trenutno ima manje od 110 tisuća.
Prije deset godina, kada je Hrvatska postala punopravna članica EU, poslodavci su mogli aplicirati za 329 novih radnih dozvola unutar kvote, a izdano je 168 novih dozvola, dok je 1881 dozvola produženo unutar kvote i 992 izvan kvote.
Neposredno prije ukidanja kvota, kvota je povećana na oko 78,5 tisuća dozvola, ali zbog pandemije COVID-19, tijekom 2020. godine nisu sve iskorištene. Posljednjih dviju godina broj stranih radnika značajno raste, a u ovoj godini, do listopada, Ministarstvo unutarnjih poslova je izdalo više od 133 tisuće dozvola za boravak i rad stranih radnika iz trećih zemalja.
Gotovo nijedna djelatnost u Hrvatskoj ne izbjegava zapošljavanje stranih radnika, a oni se čak mogu pronaći i u državnim poduzećima poput Hrvatske pošte. Najviše dozvola izdano je u sektorima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, koji su i prije otvaranja tržišta bili u potrazi za radnom snagom.
Trenutno, gotovo 51 tisuća stranih radnika radi u građevinskom sektoru, više od 40 tisuća u turizmu i ugostiteljstvu, a izdane su i 17,5 tisuća dozvola za rad u industriji, gotovo 8 tisuća u prometu i gotovo 4 tisuće u trgovini.
Iako postoji opća percepcija da Hrvatska nije atraktivna za radnike, što potvrđuju migracije radne snage u druge europske zemlje radi većih prihoda, znatan broj stranih radnika ipak odabire Hrvatsku. Od ukupno izdanih 133 tisuće dozvola, njih 29 tisuća odnosi se na produljenje ranije odobrenih dozvola. Najveći dio čine nove dozvole, koje iznose nešto manje od 86 tisuća, dok je broj sezonskih radnika nešto više od 16 tisuća.
Poslodavci u Istri, gdje radi malo više od 100 tisuća aktivnih radnika, najviše koriste strane radnike. Prisutnost radnika iz susjednih zemalja polako se mijenja s dolaskom radnika iz "egzotičnih" zemalja kao što su Nepal, Indija i Filipini. Unatoč tome, radnici iz Bosne i Hercegovine i Srbije i dalje čine veći dio stranih radnika u Hrvatskoj, gdje ih ukupno radi 51 tisuću.
Nepalci su treći po brojnosti, s ukupno više od 16 tisuća radnika, a Makedoncima i radnicima iz Indije izdane su po 11 tisuća dozvola. Filipini, s organiziranim dolaskom radnika u Hrvatsku, imaju 8 tisuća radnika, isto koliko i Kosovo, dok je oko 6 tisuća dozvola izdano radnicima iz Turske.
Očekuje se da će potreba za stranim radnicima i dalje rasti, s obzirom na procjene poslodavaca u Hrvatskoj. Međutim, trenutno nema službenih podataka o fluktuaciji stranih radnika, koliko dugo ostaju kod hrvatskih poslodavaca te koliko njih nakon dobivanja dozvola Ministarstva unutarnjih poslova odlazi dalje u druge zemlje EU.
SLJEDEĆA VIJEST
.jpg)
