Ususret euru
Hrvatska od 1. siječnja 2023. uvodi euro kao zakonito sredstvo plaćanja, kune i lipe koristit će se kao sredstvo plaćanja još samo dva tjedna nakon toga, a onda odlaze u povijest i više ih neće biti. Zbog toga su diljem Hrvatske brojni numizmatičari i kolekcionari počeli kompletirati svoje zbirke hrvatskog novca, kojeg su neke kovanice rjeđe i zbog toga su im zanimljive.
Kovanice kuna i lipa koje se ne povuku iz optjecaja u siječnju 2023. moći će se zamijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci eurima u roku od tri godine od uvođenja eura. Portal www.numizmatika.net istražio je rjeđe kovanice kuna i lipa, koje se teže pronalaze u optjecaju, a koje bi svakako bilo dobro sačuvati za budućnost jer bi za nekoliko godina mogle imati iznimnu vrijednost.
"Kune će funkcionirati poput svakog novca koji je povučen. Sve ovisi o tome koliko je novca u emisiji. Primjerice, postoje kovanice koje su izdavane u manjem broju otkova, a druge u većim. Samim time one koje su izdavane u manjim postat će rjeđe, a time i skuplje. Razlog tomu je što će ljudi koji skupljaju kovanice imati potrebe da ih zbog nekog razloga skupe, a najbolji primjer toga su neke prigodne kovanice, koje imaju drukčiji revers nego što ih imaju redovite. To su, primjerice, one koje se izdaju u povodu nekih godišnjica ili nekih događaja, kao što je, recimo, bila Olimpijada u Atlanti, pa će njih skupljati oni kolekcionari koji skupljaju sportske kovanice. Kovani novac uvijek ovisi o kvaliteti, patini i od koje je kovine iskovan, a papirnati se rangira po očuvanosti. Sve to ovisi o ponudi i potražnji, no uvijek će imati veću vrijednost od nominalne, samim time što će kune biti povučene iz uporabe", istaknuo je Branko Miličić, voditelj numizmatičkog odjela u Muzeju Slavonije.
Hrvatski građani kune i lipe upotrebljavaju od 1994., točnije, puštene su u optjecaj 30. svibnja, na Dan državnosti, te su zamijenile dotadašnji hrvatski dinar, no one su na sebi imale 1993. godinu. Dakle, prva godina na kunama i lipama bila je 1993., a posljednja je 2022. Riječ je o razdoblju od 29 godina, što ujedno znači i 30 različitih godišta prikazanih na kovanicama. Kako bi se kompletirala jedna zbirka, potrebno je skupiti sve kovanice kuna i lipa, i to sva godišta koja su izdana.
“Ono o čemu će također ovisiti vrijednost kuna jest kvaliteta, odnosno način na koji je ona čuvana i u kojem je stanju. Je li ona prva klasa ili je slučajno oštećena/zaprljana, dakle ima li ona neke patine ili korozije. S prolaskom određenog vremena i ta će količina kovanica ili papirnatog novca biti sve manja i manja, kao, primjerice, u slučaju bivših valuta koje su se koristile kod nas, pa će i njihova cijena biti sve viša. Poseban slučaj su i kovanice od 25 kuna, koje su se prvi put pojavile 1997. i od onda do danas izdavane su s prekidima, a uglavnom su izdavane u povodu nekih događaja, kao, primjerice, nedavno ove s motivom Pelješkog mosta. Čuo sam za primjere da su neki kolekcionari kupovali i do nekoliko stotina primjeraka, dakle oni očito imaju namjeru zaraditi na njima u budućnosti. Vjerojatno će papirnate novčanice od 500 i tisuću kuna biti jako rijetke i skupe, jer trenutno malo koji kolekcionar ima taj luksuz da taj novac sada odvoji sa strane. U Hrvatskoj su tijekom godina izdavani zlatnici i srebrnjaci koji su prigodni, a s obzirom na to da oni nisu regularni optjecajni novac, za njih vrijede drukčija pravila”, dodao je Miličić.
Nikola Kučar/ Glas Slavonije
PRETHODNA VIJEST
SLJEDEĆA VIJEST
