Koji tečaj upisati i što se „isplati“ raditi ?

Hrvatski građani ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, dobili su priliku sreću u poslu potražiti, nažalost i izvan granica lijepe naše. Koji poslovi su u zapadnim zemljama deficitarni i za kojom strukom je najveći interes, najbolje zna ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Libar, Sanja Čop.

- Otkad postojimo na tržištu razvijali smo se u različitim smjerovima. Pučko otvoreno učilište Libar ima verifikacije kroz različite sektore: graditeljstvo, geodeziju, strojarstvo – zavarivači raznih programa( TIG, MAG...) , turizam, šumarstvo, ekonomija, poljoprivreda i nešto prometa i logistike- vozači motornih vozila.
Libar je u početku upisivao i obučavao ljude za ona zanimanja i potrebe za koje su polaznici i predavači imali afiniteta, a danas su stvari drukčije. Ljudi upisuju zanimanja nakon kojih će se moći zaposliti. Sanja dodaje : - kako je tržište disalo, tako smo se mi prilagođavali. Zapadne zemlje kao primjerice Austrija, Njemačka, Italija imaju deficita u sljedećim zanimanjima : medicinski sektor – njegovatelji/ce i bolničari. Mi na učilištu provodimo program osposobljavanja njegovatelja koji je atraktivan među našim polaznicima. Svaka tri mjeseca formiramo grupu od 10 – 15 ljudi, nažalost više ne možemo primiti zbog praktične nastave. Ovaj pogram osposobljavanja njegovatelja traje 3 mjeseca.Program osposobljavanja bolničara traje jednu godinu te je i za upisom u ovo zanimanje velika potražnja. Ova zanimanja deficitarna su u zemljama Europske unije već 2 – 3 godine.
Iz sektora prometa i logistike važno je naglasiti za potražnjom kvalitetnog kadra u svim kategorijama vozača motornih vozila. Za ovim kadrom potražnja je kako u europskim zemljama, tako i kod nas u Hrvatskoj.

Različiti programi zavarivanja također su deficitarna zanimanja u Europskoj uniji te u Hrvatskoj. U Libar se upisuju ljudi za različite programe zavarivanja, ali najveći interes je za programom TIG zavarivača.
- Ušli smo u SEZ projekt iz linije jačanja kapaciteta ustanova. POU Libar će kroz ovaj projekt, financiran od Europske unije modernizirati jedan program, a to je program TIG zavarivač/ica nisko i visoko legiranih čelika, aluminija i aluminijskih legura. Kroz SEZ projekt bili smo u Duisburgu i vidjeli kako to funkcionira u zapadnom svijetu. Pokušavamo se približiti njemačkom načinu rada, edukacije i osposobljavanja te želimo da naši programi uđu u hrvatski kvalifikacijski okvir. Za ovaj europski program TIG zavarivač prijavilo se pedesetak ljudi. Nažalost, samo 15 osoba može biti uključeno u ovaj projekt. Prošao je prvi krug odabira kandidata i selektirano je 25 osoba na osnovu srednjoškolskog obrazovanja i zdravstvenog stanja. Prvi krug selektiranja ljudi obavili su liječnici opće prakse i HZZ koji je suradnik na projektu. Točan popis 15 selektiranih osoba koje će proći program osposobljavanja za TIG zavarivača znati će se do 14.5.

Sanja Čop dodaje da nakon ovoga projekta planiraju nove projekte.
- Mi smo u projektima bili i bit ćemo. Prije smo radili projekt AROMA uzgoj aromatičnog bilja, takav ili sličan pogram vezan uz poljoprivredu planiramo i pripremamo za deveti mjesec, kada se raspisuju eurposki natječaji. Moramo iskoristiti svoje resurse, a to je zemlja i mladi seljak kojega moramo zadržati na njegovoj djedovini. Slavonija se iseljava, a to ne smijemo dozvoliti.

Većina ovih deficitarnih zanimanja, blisko je povezana s poznavanjem stranih jezika. U Libru imaju tečajeve engleskog, njemačkog, talijanskog i francuskog.
- Na tečajeve njemačkog i engleskog jezika se ljudi najviše upisuju zbog odlaska u zemlje s tog govornog područja. Hrvati najviše odlaze raditi u Njemačku i Irsku te im je poznavanje engleskog i njemačkog oko traženja posla i snalaženja u tim zemljama, dodaje Sanja Čop.