Najveći kršćanski blagdan u srcu ravnice

U Slavoniji, dan Uskrsa započinje u tišini i miru, ali i s dubokom zahvalnošću. Već od ranog jutra ljudi se okupljaju ispred crkava, noseći u rukama ukrašene košarice s hranom za blagoslov jela – običaj koji ima posebno mjesto u slavonskom srcu.

Košarice pune simbolike

U košare se pažljivo slaže: kuhana šunka, kuhana jaja obojena prirodnim bojama (najčešće korom crvenog luka), kruh ili pogača u obliku vijenca, hren koji simbolizira muku Kristovu, sir, a ponegdje i kolači poput makovnjače i orahnjače. Sve je prekriveno vezenim platnom – često ručnim radom baka koje na platnu ispišu riječi "Sretan Uskrs".

Nakon mise – obiteljski doručak

Nakon blagoslova i uskrsne mise, obitelji se okupljaju za svečani doručak. Nema onoga tko ne sjedne za stol – i oni koji žive izvan Slavonije, ako ikako mogu, vraćaju se kući. Na stolu je prava mala gozba: uz blagoslovljenu šunku i jaja, često se poslužuje hladna salata od cikle i hrena, domaći kruh i kolači svih vrsta – od pinca do šape, mazanica, makovnjača i gibanica. Sve odiše toplinom, a stol se ne posprema brzo – blaguje se polako, uz razgovor, smijeh i slavljenje života.

Crvena jaja – simbol radosti i života

U mnogim kućama običaj je da se prvo jede crveno jaje, koje simbolizira Kristovu krv i novi život. Djeca se međusobno "tucaju" jajima – čije ostane cijelo, taj je "pobjednik". U nekim selima još uvijek postoji i običaj da se prvo jaje koje je bilo blagoslovljeno čuva "za sreću" ili se zakopa u polje kao zaštita usjeva.

Poslije ručka – druženje i šetnja

Nakon ručka, najčešće slijedi – izlazak van. Slavonski Uskrs nije samo za stolom – susjedi se obilaze, djeca trče dvorištem, a stariji uživaju u kavi i kolačima. U nekim selima još su živi i običaji pučkog pjevanja, tamburaša i uskrsnih igara.

Uskrs u Slavoniji nije spektakularan u vanjskom sjaju – ali je zato bogat u nutrini. U svakoj se kući tog dana osjeća mir, zahvalnost i osjećaj da pripadamo – i Bogu, i jedni drugima.