Prosječni Hrvat baci 71 kilogram hrane godišnje

Unatoč tome što četvrtinu kućnog budžeta troše na prehrambene proizvode, hrvatski građani i dalje bacaju velike količine hrane - godišnje više od 286 tisuća tona, što iznosi 71 kilogram po osobi. Čak 76% hrane u Hrvatskoj baca se iz kućanstava, javlja HRT.

No, u ostalim zemljama Europske unije, ta je brojka još veća, čak 130 kilograma po stanovniku, odnosno ukupno 88 milijuna tona godišnje. Cilj edukativnog projekta "Hrana se ne baca" je promijeniti tu lošu naviku.Projekt Ministarstva: "Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!" Autorica: Marija Vučković Hrana se rasipa i baca duž cijelog lanca opskrbe, no najviše u našim domovima. Ostatke obroka baca čak pedeset posto građana.

"Dnevno bacamo više od 280 tisuća tona hrane, što je više od ukupne godišnje proizvodnje Dukata u svoje tri tvornice", kaže direktor Dukata, Zoran Ković.

Samo manji dio otpada od hrane nastaje u primarnoj proizvodnji i ugostiteljstvu, koji vode računa o održivom poslovanju.

“Hrana je za nas novac i čini 40% naših ukupnih troškova poslovanja. Moramo upravljati tim resursom što kvalitetnije jer gubimo novac. Ako nastavimo ovako, završit ćemo u minusu i nećemo imati dovoljno za plaće”, izjavio je Marin Medak, vlasnik restorana.

Od biootpada iz naših hotela i restorana proizvodi se električna energija, dok naši proizvođači ostatke hrane, posebno one s kratkim rokom trajanja, uglavnom doniraju.

“Donacijama osiguravamo više od milijun mliječnih obroka diljem zemlje. Hranu doniramo registriranim posrednicima - humanitarnim ustanovama i pučkim kuhinjama”, kaže Elena Wolsperger Dolezil, direktorica korporativnih komunikacija Dukata.

Vlada podržava sustav doniranja i osnivanje banaka hrane u županijama s iznosom od 4 milijuna eura.

“Želimo uvesti sustav banaka hrane u svakoj županiji, opremiti ih da mogu primati i distribuirati doniranu hranu prema posrednicima. Također, opremit ćemo i posrednike dostavnim vozilima i rashladnim uređajima”, objašnjava državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Zdravko Tušek.

“Trebamo promijeniti način razmišljanja o bačenoj hrani - to je bačen novac. Kada to osvijestimo, bit će manje kupljenih prehrambenih proizvoda mjesečno i manje bačene hrane”, naglašava Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača.

Cilj je do 2028. smanjiti količinu hrane koju bacamo za barem 30 posto. Edukacija je stoga ključna. Smanjenjem otpada od hrane u vlastitom domu bit će manje smeća i manje ružnih prizora na gradskim ulicama, doprinoseći tako ljepšem i zelenijem okolišu.