Život

Dr. Ergović: "Raste broj oboljelih od mentalnih bolesti što je i očekivano, obzirom na sve što nam se plasira protekle dvije godine"

Pandemija, potres i mogući Treći svjetski rat okidači povećanja broja mentalno oboljelih

Autor: 035portal Datum objave: 04.05.2022. u 12:00

Dr. Ergović: "Raste broj oboljelih od mentalnih bolesti što je i očekivano, obzirom na sve što nam se plasira protekle dvije godine"

Broj oboljelih od mentalnih bolesti od unazad dvije godine do danas neprestano raste. Razlog tomu leži i u činjenici da nam se u tome periodu način života drastično promijenio. Zbog pandemije, potresa u Hrvatskoj te rata u Ukrajini sve se češće javlja depresija, anksioznost, tjeskoba te problemi povezani s povećanom konzumacijom alkohola i droga. Nešto više o navedenim poremećajima, ali i o tome kako pomoći oboljelima, razgovarali smo s Dubravkom Ergović, dr. med., spec. psih. iz OB “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod:

- Kako bilježimo nove slučajeve oboljelih od mentalnih bolesti, tako bilježimo i pogoršanja ranijih slučajeva. No, situacija i nije iznenađujuća, uzmemo li u obzir sve što nam se unazad dvije godine plasira, a mi konstantno gledamo, slušamo i upijamo. Tu prvenstveno mislim na činjenicu da smo se morali odreći normalnih, svakodnevnih obrazaca ponašanja i djelomično svojih sloboda, kako se ne bi zarazili i oboljeli od bolesti covid-19. U tom su periodu uslijedile dvostruke poruke, poput ‘Nemojte biti usamljeni’ - ‘Odvojite se od drugih’. Također, u zadnje smo vrijeme mogli čuti i osjetiti strah zbog mogućnosti izbijanja 3. Svjetskog rata, što je ponajviše pogodilo osobe koje su prošle ratne strahote. Uzevši u obzir sve navedeno, smatram da će nam tek uslijediti val oboljelih, ponajviše od depresije i anksioznosti.

Za izlječenje je najbitnije na vrijeme se obratiti za pomoć. Dr. Ergović smatra kako bi po tom pitanju mogli i trebali biti puno aktivniji, no i kako se ljudi i dalje ponekad boje stigmatizacije i osude društva pa pomoć traže na krivim mjestima, poput interneta.

- Ljudi nam se često kasno javljaju za pomoć, no drago nam je vidjeti da je kod mladih situacija u poboljšanju. Za početak je uvijek dobro popričati s nekim bliskim kako bi čuli što ta osoba misli, čini li joj se da nešto nije u redu i posavjetovali se s njom.

Zanimalo nas je kako prepoznati razlike u određenim mentalnim poremećajima i kako uopće znati da to nisu prolazni osjećaji i ponašanja, već stvaran problem koji pogađa ne samo tu osobu, već i njezine bližnje.

- Depresija nije biti malo tužan. To je ozbiljan psihički porermećaj u kojem je osoba tužna veći dio vremena tijekom 14 dana uzastopno, te s kojim se javlja mnogo drugih simptoma, kao i nemogućnost razvijanja osjećaja zadovoljstva. Mogli bismo ju okarakterizirati i kao opću emocionalnu tupost uz koju dolaze premalo ili previše spavanja i jela, ali i opća usporenost i nemogućnost funkcioniranja, odnosno razmišljanja i donošenja odluka. Anksioznost, s druge strane, možemo definirati kao osjećaj nelagode, opće napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike, straha te iracionalnog lošeg predosjećaja- govori Ergović.

Kako se nositi s izazovima koji su veći od nas samih i na koje nemamo utjecaja?

- Psihološka otpornost je ključna, a dobra je vijest da na njoj svi možemo raditi. Tako je, za početak, najbitnije prihvatiti situaciju u kojoj se nalazimo i usredotočiti se na svoj život. Od iznimne je važnosti njegovati kvalitetne odnose s drugim ljudima te pronaći smisao u svemu što radimo. Ono što svakako preporučamo je pomaganje drugim ljudima, odnosno volontiranje, budući da se aktiviranje u zajednici i usmjeravanje svoje energije u nekoga ili nešto drugo pokazalo kao dobar način nošenja sa stresnim situacijama. Također je važno brinuti o sebi na način da njegujemo svoje tijelo jer ćemo time stvoriti dobar osjećaj i razvijati pozitivne misli. I, za kraj, ne treba gubiti nadu i vjeru da će biti bolje, jer loše se stvari događaju, no one su, srećom, prolazne- objašnjava Ergović.

Ministarstvo zdravstva je nedavno u javno savjetovanje poslalo Nacrt strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2022.-2030. godine sa svrhom uspostave dugoročnih ciljeva za unapređivanje postojećih i razvoj novih modela zaštite mentalnog zdravlja, kako bi se smanjila pojava mentalnih poremećaja i povećala dostupnost skrbi na cijelom području Republike Hrvatske.

- Trenutno čekamo konačno rješenje strategije i njezinu implementaciju. Ono na što ćemo se kroz nju usredotočiti je njegovanje izvanbolničkog pristupa. 2018. godine smo imali projekt koji je donio liječenje osoba oboljelih od težih psihičkih poremećaja u kućama. To nam je i sada cilj jer, koliko god bolnice pomažu i pomagat će, toliko ljudi, s druge strane, zaziru od njih te više vole primiti adekvatnu liječnički skrb u poznatom i sigurnom okruženju. Tako da će se to zasigurno provoditi u određenim slučajevima, gdje će biti moguće. U Slavonskom Brodu je, u ovome trenutku, relativno dobra situacija s brojem hospitaliziranih osoba, a tome su zasigurno doprinjeli kvalitetni lijekovi, dobra ambulantna skrb i dnevne bolnice- otkriva Ergović te svima koji se brinu o osobama oboljelim od bilo kakvih mentalnih poremećaja poručuje:

- Kada primijetite da nekome vama bliskom zaista nije psihički dobro, nemojte mu samo reći da se javi svome liječniku, već razgovarajte s njim, dogovorite mu termin, uhvatite ga za ruku i dovedite na pregled. Ohrabrite ga u tome jer mnogi taj prvi korak ne mogu učiniti sami.

foto: arhiva