Povodom 23. simpozija Hrvatskog društva za pedijatrijsku pulmologiju u organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora koji je ovaj vikend održan u Slavonskom Brodu, porazgovarali smo sa dr. Adnanom Čustovićem, profesorom Pedijatrijske Alergologije na Imperial College u Londonu. Podrijetlom iz Sarajeva, ovaj eminentni znanstvenik svjetskog glasa dobio je niz priznanj; među ostalima, zlatnu medalju Europskog respiratornog društva za istraživanje astme te BSACI William Frankland medalju za izvanredan doprinos kliničkoj alergiji, a rezultati njegovih istraživanja o astmi i alergiji primjenjuju se u svakodnevnoj praksi. Primjerice, njegov tim je izdvojio marker za alergiju na kikiriki i u potpunosti promijenio način liječenja.


Dr. Čustović je ujedno i počasni profesor Sveučilišta u Cape Townu, počasni profesor Sveučilišta u Manchesteru, te počasni Wong Hock Boon profesor pedijatrije na Nacionalnom Sveučilištu u Singapuru. Osim toga radi i kao gostujući profesor Sveučilišta u Zagrebu, a prošle godine Akademija medicinskih znanosti uvrstila ga je među pedeset vodećih znanstvenika sa područja biomedicine. U Slavonskom Brodu dr. Čustović je održao predavanje na temu tretmana opstruktivnog bronhitisa djece predškolske dobi, a razgovarao je ekskluzivno sa 035portalom.

- Meni je Slavonski Brod jedan od dražih gradova i uvijek se rado odazovem ovakvim simpozijima. Mi imamo dugogodišnju suradnju; za vrijeme mog rada na Sveučilištu u Manchesteru, na inicijativu profesorice Aberle, dr. Kljaić Bukvić i dr. Blekić, sudjelovali su u izradi projekta o astmi dječje dobi, koji je bio osnova za njihove disertacije.Uradili su briljantne studije o astmi djece u Hrvatskoj, genetici astme i čimbenicima utjecaja okoliša. Nisu to samo veliki stručnjaci nego i predivni ljudi.

 

Za sami početak, odgovorite nam na najveće pitanje posljednjih godinu dana. Cjepivo, da ili ne?

 

- Ja ću reći svoje osobno iskustvo. Ogromno da za cjepivo. Koje cjepivo? Kojeg ima. Te sve priče o tome koje je cjepivo bolje su potpuna fikcija i politika. Sva cjepiva koja su trenutno u opticaju su iznimno učinkovita i cijepiti se, dakako, govorim o odraslima i djeci starijoj od dvanaest godina, mislim da je ne samo razumno nego i građanska dužnost. Uopće nema prostora za raspravu oko toga cijepiti se ili ne.

 

Virus Covid-19 često se uspoređuje s gripom, kao nešto s čime ćemo naučiti živjeti. Koliko je takva usporedba validna?

 

- Ono što je apsolutno fascinantno s ovim virusom je to što on, usprkos javnom mnijenju, nije kao gripa. Tako da priče o tome kako ćemo se naviknuti i živjeti s njime kao s gripom nisu realne jer ovo nije gripa. To je isto kao reći tigar je mačka i naviknut ćemo se živjeti s njim. Nećemo.

 

Obzirom da ste dr. Čustović specijalist pedijatrije, kakva su Vaša iskustva s koronom i pacijentima mlađe životne dobi?

 

- Ovaj virus je nažalost sada tu, ali ono što je velika sreća za pedijatre i što je fascinantno ako gledamo epidemiologiju virusa jest da su ključni čimbenici koji povećavaju rizik teškog oboljenja i smrti su dob i spol. Naime, muškarci imaju duplo veći rizik teškog oboljenja, a rizik teškog oboljenja i smrti raste progresivno s dobi. Znate, kad gledate ostale respiratorne virusa tipa RSV (respiratorni sincicijski virus, op.a.) imate određene populacije koje su pod rizikom i to su uglavnom mala djeca i starije osoba. Izuzetak je bila pandemija 2009.-e godine kada su ugroženi bili sredovječni muškarci, ali ovo je jedinstveno. U potpunosti postoji progresivan rast rizika teškog oboljenja sa porastom dobi. Ljudi govore o komorbiditetima koji su veoma bitni, ali dajte da vam stavim stvari u kontekst. Šezdesetogodišnji muškarac sa komorbiditetima, recimo dijabetesom i ostalo, za njega je rizik teške bolesti isti kao i kod potpuno fit i zdravog 63- godišnjaka. Znači moramo sve učiniti u svrhu zaštite starije populacije, posebno u domovima skrbi. Kada virus prodre u takve ustanove imamo veliki problem.

 

U Danskoj je prošli tjedan proglašen kraj pandemije, a u Švedskoj je ukinuta i obaveza nošenja maske, uz napomenu da se ipak zadrži dah pored osoba starije životne dobi. Koje je Vaše mišljenje o ovakvim uputama?

 

 

- Tko je god proglasio kraj pandemije ne znam u što gleda, jer dolaze nam Delta 1, Delta 2 i koji su idući sojevi tek ćemo vidjeti. Ono što nam daje malo optimizma jesu cjepiva koja su prekinula vezu između infekcije i teškog oblika oboljenja. Nemojte se zavaravati, duplo cijepljeni ljudi i dalje mogu dobiti virus, ali šanse za teško oboljenje su neusporedivo manje. Teško oboljenje su ono što dovodi do rušenja zdravstvenog sustava. Važno je objasniti ljudima da rušenje zdravstvenog sustava znači da u slučaju nekontrolirane pandemije doći ćemo u situaciju da vam nitko neće moći sanirati ni situacije poput loma ruke. I zato je vrlo važno osvijestiti ljude po pitanju cijepljenja jer to je jedini način zaštite populacije.

 

Kakva je trenutna situacija u Velikoj Britaniji? U čestom ste kontaktu s profesorom Đikićem, što mislite o njegovim prognozama?

 

- U Velikoj Britaniji je interesantno to što su prije mjesec dana teoretski ukinute sve mjere. Međutim, ljudi se i dalje štite maskama i drže distancu. Primjerice, uđete li u prodavaonice, javne prostore ili služite li se javnim prijevozom- svi su pod maskama. Lockdown će biti direktno koreliran sa proporcijom populacije koja je cijepljena. Hoćemo li ikad steći imunitet krda, nisam uvjeren. U potpunosti se slažem sa profesorom Đikićem oko svega što je rekao; mi smo u stalnom kontaktu i imam potpuni respekt prema njegovom stavu.

 

Prognozirate li nam novi lockdown?

 

-Moje mišljenje je od ožujka prošle godine da je ideja da se živi s virusom pogrešna i u tom je trenutku trebalo poduzeti sve da se virus uništi. Što ćemo i kako ćemo dalje tek ćemo vidjeti, ali potrebno je pomno pratiti situaciju.

Nikolina Martinović

foto: Dunja Blatančić