Podaci su stigli – i nisu dobri. Brod opet u crvenom!

SLAVONSKI BROD – Dok Slavonski Brod već godinama vodi bitku s kronično lošom kvalitetom zraka, Grad je ove godine odlučio okrenuti potpuno novu stranicu i ući dublje nego ikad u razumijevanje uzroka onečišćenja. Uz državna mjerenja, uvedena je i dodatna, nezavisna mreža senzora, angažirani su akreditirani stručnjaci i laboratoriji, a rezultati prvog kruga mjerenja upravo su stigli – i otkrivaju što Brođani zapravo udišu tijekom zimskih epizoda zagađenja.

Mjerenja provedena od 22. siječnja do 5. veljače 2025. uspoređena su s podacima državnih postaja Slavonski Brod 1 i Slavonski Brod 2, koristeći pritom i najsuvremenije modele za analizu izvora onečišćenja. Rezultati pokazuju da se Brod i dalje nalazi u složenom "džepu" lokalnih i prekograničnih zagađivača, pri čemu meteorološki uvjeti – magla, niski vjetrovi, inverzije – igraju ključnu ulogu u nakupljanju lebdećih čestica i plinova.

Posebno zanimljivo, dodatna pokretna postaja koju je postavio Grad pokazala je koliko mikroklimatologija utječe na rezultate: samo nekoliko stotina metara udaljenosti između senzora može značiti potpuno drukčije stanje zraka zbog zaklonjenosti, urbanog reljefa i slabijeg strujanja zraka.

Što se događalo tijekom promatranog razdoblja?

Prva dva tjedna mjerenja obilježili su tipični zimski uvjeti – magla, visoka vlaga, niski vjetrovi i temperaturne inverzije. Upravo tada su zabilježene najviše koncentracije PM₁₀ i PM₂.₅, koje su premašivale granične vrijednosti i stvarale uvjete poznate svakom Brođaninu: teški, zagušljivi zrak koji se jedva kreće. Drugi dio mjerenja donio je drastičnu promjenu – toplije vrijeme, južni vjetar i osjetno bolju ventilaciju, što je u svega nekoliko sati smanjilo koncentracije većine primarnih zagađivača.

Tko najviše zagađuje?

Analiza pokazuje da su glavni izvori lebdećih čestica (PM₁₀ i PM₂.₅) – kućna ložišta, promet i lokalni industrijski procesi. Posebno se ističe doprinos iz smjera sjevera i sjeveroistoka, gdje CBPF modeli pokazuju najvišu vjerojatnost povišenih vrijednosti u uvjetima slabog vjetra.

Za NO₂ i benzen (C₆H₆) najjasnije je vidljiv utjecaj prometa, s vrhuncima tijekom jutarnjih i večernjih gužvi. Sumporov dioksid (SO₂) tijekom razdoblja nije dosezao alarmantne razine, no povremeni jutarnji skokovi sugeriraju određene industrijske izvore. Dušikovi oksidi i CO najviše rastu kada je vjetar slabiji od 1 m/s – upravo tada grad postaje "posuda" u kojoj se emisije zadržavaju satima.

Posebno intrigantan dio analize odnosi se na prekogranični transport: modeli pokazuju da dio čestica dolazi iz smjera sjevera i sjeveroistoka, no u zimskim mjesecima lokalni izvori ipak dominiraju.

Usporedba s državnim postajama

Podaci potvrđuju razliku između mikrolokacija: dok SB1 bilježi više vrijednosti dušikovog dioksida i benzena, dodatna gradska postaja bilježi više sumporovih spojeva i merkaptana. Razlike nastaju zbog zaklonjenosti, blizine cesta, konfiguracije terena i smjerova vjetra. Sve to potvrđuje da je mreža mjerenja nužna kako bi se dobila cjelovita slika.

Što dalje?

Grad nastavlja s proširenim mjerenjima i planira objaviti dodatne izvještaje za različita godišnja doba. Cilj je jasan: identificirati što preciznije sve izvore – od kućnih ložišta do industrije – i stvoriti temelje za dugoročne mjere poboljšanja kvalitete zraka.

Dok se Brođani godinama pitaju "odakle dolazi zagađenje", najnovija analiza daje odgovor: dolazi odasvud pomalo – iz kuća, s cesta, iz industrijskih zona, a dijelom i iz susjednih područja. Prava borba tek slijedi, no po prvi put se vodi s potpunim uvidom u stvarne podatke i procese koji kroje brodski zrak.

U idućim tjednima očekuje se objava dodatnih izvješća za proljeće i ljeto, kao i detaljniji pregled sektorskih izvora. Grad najavljuje da će sve informacije biti javno dostupne, uz namjeru da ova analiza bude temelj za stvarne, mjerljive i dugoročne promjene.