Nepokolebljiva snaga Domovine: Mato Pudić i borba za prava branitelja

U srcu brodskoga posavlja, u gradu Slavonski Brod, koji je tijekom Domovinskoga rata iskusio težak teret granatiranja i stradanja, susrećemo čovjeka koji neumorno radi na očuvanju sjećanja, ali i na konkretnim promjenama za hrvatske branitelje i njihove obitelji. Mato Pudić, dugogodišnji predsjednik HVIDR – e Slavonski Brod, naš je sugovornik koji nam otkriva svoje motive, izazove i viziju za zajednicu u kojoj živi. Od evidencije da je Slavonski Brod bio drugi grad u Hrvatskoj po broju projektila koji su pali na grad, pa do brojki koje opisuju koliko je članova Udruge bilo potrebno uključiti i podržati, Pudić nas vodi kroz realnost rada udruge, ali i kroz osobne tragedije, sudbinu ranjenog hrvatskog branitelja do angažmana u društvu i zajednici.

Mato Pudić, hrabri i neustrašivi ratnik, jedan je od onih koji su svojom nepokolebljivom odanošću i nesalomivim duhom obilježili jedan od najtežih perioda naše domovine. Pristupivši postrojbi u samim počecima velikih sukoba, Mato je svoj ratni put utkao hrabrošću i predanošću koje ostaju kao svijetli primjer za sve generacije. Tijekom svoje službe u pješačkoj satniji, obnašao je niz ključnih dužnosti: od strijelca do zapovjednika desetine, a u više navrata bio je i nezamjenjivi radio-tehničar, čija je preciznost i smirenost u teškim trenucima omogućavala učinkovitu komunikaciju i koordinaciju na bojištu. Njegova je odgovornost bila ogroman teret, koji je nosio s neupitnom čvrstinom i profesionalizmom o čemu često svjedoče njegovi suborci koje on sam u svakoj prilici hvali.

“Bez dobre, sposobne i povjerljive ekipe nema pobjede. Zahvalan sam za svaki trenutak koji smo proveli zajedno i uvijek žalim za svima koji nisu više sa nama!”, jezgrovit je Mato. Mato je sudjelovao u brojnim zahtjevnim i opasnim operacijama diljem ratom zahvaćenih područja. Njegova prisutnost na frontama bila je poput stijene koja odolijeva naletima vihora, a njegova hrabrost i izdržljivost zaslužile su duboko poštovanje svih suboraca. Neumorno je podnosio teškoće i opasnosti, izlažući se egzistencijalno ugrožavajućim situacijama i traumatskim događajima, koji su svakodnevno krasili njegovu sudbinu. Zahvaljujući svojoj nesalomivoj volji i nepokolebljivoj snazi, Mato je preživio i teške trenutke kada je na bojišnici u Posavini bio ranjen u glavu uslijed eksplozije granate, što je dovelo do gubitka svijesti. Ipak, unatoč toj strašnoj rani, nije pokleknuo, nego se izdigao još snažniji, simbolizirajući hrabrost i nesalomiv duh svih branitelja.

Jel’ se sjećate ranjavanja?

“Da, oba ranjavanja se sjećam. O onom prvom se ne govori, o ovom drugom ne mislim da sam išta posebno, samo zahvalan da sam preživio. Uvijek u tom kontekstu razmišljam o onima koji nisu preživjeli i to me najviše boli. Nepravda, nepoštovanje i smrt koja je konačna. Nepovratni životi mojih suboraca su valjda najveća rana koju svi nosimo.”

U čemu ste kroz sve ove godine pronašli inspiraciju za dalje?

“Ima nas koji se bavimo sportom, umjetnošću, neki i rade, volontiranjem, aktivni smo u društvu. Ja sam se posvetio HVIDR-i iako sam nemam neriješenih problema osim onih svakodnevnih s kojima se svi susrećemo. Dao sam sve najbolje od sebe kako sam znao i umio i danas tako djelujem i radim. Mislim da mi je dugogodišnje iskustvo pomoglo u svemu i prije svega ljudi. Imati obitelj, prijatelje i dobre suradnike jako je važno u životu.”

Ove godine obilježena je 32. obljetnica rada Udruge HVIDR-a Slavonski Brod. Koji su Vam najdraži trenuci ili uspjesi udruge kroz sve ove godine i što biste istaknuli kao najveći doprinos zajednici?

Ponosno smo obilježili 32. obljetnicu rada Udruge HVIDR-a Slavonski Brod. Inicijativa za osnivanje HVIDR-a RH započela je još 25. veljače 1992. godine, kada su ranjenici Domovinskog rata u Božidarevićevoj bolnici u Zagrebu odlučili osnovati udrugu koja će se brinuti o njihovim pravima i potrebama. Osnivačka skupština HVIDR-a RH održana je 25. travnja 1992. godine, a ubrzo su počele nastajati i lokalne udruge diljem Hrvatske. Naš slavonskobrodski ogranak osnovan je 16. siječnja 1993. godine, slijedeći istu inicijativu i svrhu kao i krovna udruga. Do danas je u Hrvatskoj osnovano 130 udruga HVIDR-a koje zajedno čine snažnu i održivu mrežu članova i Zajednicu županijskih i gradskih udruga HVIDR-a. Tijekom obilježavanja naglasili smo da je primarni cilj HVIDR-a osigurati pomoć i ostvarivanje prava hrvatskih ratnih invalida Domovinskog rata. Osim toga, udruga promiče istinu o Domovinskom ratu, informira javnost, educira i potiče pozitivne društvene promjene, te omogućuje aktivno sudjelovanje članova u razvoju civilnog društva i promicanju vrijednosti Domovinskog rata. Ova udruga ima najveći broj članova u Brodsko-posavskoj županiji, što pokazuje da se 12,1 % stanovnika koji su bili u Hrvatskoj vojsci aktivno uključilo u rad udruge. Po odazivu u HV, Brodsko-posavska županija zauzima 5. mjesto u Hrvatskoj, dok je Grad Slavonski Brod drugi po razini granatiranja, odmah nakon Vukovara, te nažalost prvi po broju poginule djece u Domovinskom ratu. Po broju poginulih pripadnika Hrvatske vojske, Brodsko-posavska županija bilježi 614 poginulih, što čini 7,54 % ukupnog broja. Od 1993. do danas, Udruga HVIDR-a Slavonski Brod evidentirala je 1911 hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Slavonskog Broda i devet okolnih općina: Bebrine, Brodskog Stupnika, Bukovlja, Donjih Andrijevaca, Garčina, Gornje Vrbe, Klakara, Podcrkavlja i Sibinja. To čini oko 3,7 % svih evidentiranih HRVI prema podacima iz 2021. Od stupanja na snagu Zakona o pravima civilnih stradalnika Domovinskog rata 31. srpnja 2021. do kraja 2022., pozitivno je riješeno 888 zahtjeva za priznavanje statusa i prava, uključujući 178 statusa civilnih stradalnika. U posljednjih devet godina udruga je realizirala niz projekata financiranih kroz ESF, Nacionalnu zakladu, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Brodsko-posavsku županiju i Grad Slavonski Brod, s ukupno uloženih oko 750.000 eura. Danas udruga broji 411 članova, a njezin rad ne bi bio moguć bez podrške članova, partnera Grada Slavonskog Broda i gradonačelnika Mirka Duspare, Brodsko-posavske županije, Ministarstva hrvatskih branitelja, ESF-a, Nacionalne zaklade te svih prijatelja i simpatizera Udruge. 

Možete li nam reći na koji način Ministarstvo hrvatskih branitelja stambeno zbrinjava stradalnike Domovinskog rata, i koliko ljudi je u posljednje vrijeme ostvarilo pravo na stan, stambeni kredit ili financijsku potporu?

Ministarstvo hrvatskih branitelja stambeno zbrinjava stradalnike Domovinskog rata kroz tri osnovne mjere: dodjelu stanova, stambene kredite i financijske potpore. U 2024. godini, primjerice, stambeno je zbrinuto 14 korisnika – 2 dodjelom stana, 6 kroz stambene kredite i 6 putem financijske potpore, pri čemu je za kredite i potpore utrošeno gotovo 98 tisuća eura. Kada promatramo širu sliku, u Brodsko-posavskoj županiji, u aktualnom mandatu Vlade RH, stambeno je zbrinuto ukupno 168 stradalnika Domovinskog rata, od čega 22 korisnika su dobili stan, 73 stambeni kredit i 73 financijsku potporu, uz ukupno utrošenih oko 1,6 milijuna eura. Ove mjere omogućuju našim braniteljima i njihovim obiteljima sigurnije i kvalitetnije uvjete života.

Svojim predanim radom uz brojno članstvo uspjeli ste okupiti i druge stradalničke i braniteljske organizacije da se uključe u vaš rad, a posebno prilikom proslavljanja Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Tako je. Povodom 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije ‘Oluja’, u prepunom Domu HVIDR-e u Slavonskom Brodu održali smo svečanost kojom smo obilježili Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Ove godine posebno smo podsjetili i na deset godina otkako je slavonskobrodska HVIDR-a preuzela inicijativu da predstavnici i članovi stradalničkih i braniteljskih udruga svake godine dođu na jedno mjesto. Svaka godina bila je posvećena jednoj skupini, ali kroz cijelo ovo desetljeće vrata su bila otvorena svima, što je pokazatelj zajedništva i poštovanja prema svima koji su dali doprinos Domovinskom ratu. Nadamo se kako će ovu inicijativu preuzeti i netko drugi, ne zato što mi to ne želimo više raditi, nego da podijelimo radost proslavljanja pobjeda hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu.

Zašto rijetko govorite o Domovinskom ratu i sebi, a uvijek o HVIDR-i?

Prošlost ostavimo prošlosti. Obilježavamo obljetnice proistekle iz Domovinskog rata, evociramo uspomene, držimo predavanja učenicima, održavamo memorijale. dakle govorimo o ratu neprestano, samo svojim aktivnostima. Riječi su danas drugačije i imaju drugačiju svrhu. Ni rat nismo dobili riječima nego djelima.

Da morate sve ponoviti?

Da, učinio bi isto, mudrije i odlučnije, ali isto. 

Za svoj neprocjenjivi doprinos domovini, Mato Pudić je odlikovan prestižnim priznanjima “Spomenica Domovinskog rata” i “Spomenica Domovinske zahvalnosti”. Svoje suborce uvijek upućuje da se aktivno uključe i zajednicu, ali i da se posvete sebi i onome što ih čini sretnima. Podsjeća sve na mogućnost sistematskih pregleda, pravo korištenja Veteranskih centara i za sve ostalo što ne pronalaze rješenje neka se obrate u HVIDR-u u svom gradu. Uz svoje ranjavanje, radost življenja i dobro srce, Mato Pudić rado pomaže i drugima što ga i danas čini pravim Hrvatom spremnim žrtvovati se za dom i domovinu.

Foto: Mato Pudić, privatna arhiva

Put ranjenih heroja: Povratak u rat ili tišina borbe 6/9

Autorica: Dubravka Kovačić

Tekst je financiran sredstvima Agencije za elektroničke medije u sklopu Projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2025. godini. 

Službene stranice za detaljnije informacije koju predlaže Mato Pudić:

https://hvidra-sb.hr/

https://branitelji.gov.hr/

https://zaklada-branitelja.hr/