Zaštićeni ste najmoprimac? Ovo će vas zasigurno zanimati

 Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izradilo je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova i uputilo ga na javno savjetovanje. Zainteresirana javnost može se uključiti u javnu raspravu do 01. lipnja 2016. davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi putem portala e-savjetovanje

Cilj je predloženih izmjena da se pitanje zaštićenih najmoprimaca u stanovima u vlasništvu fizičkih osoba uredi na sustavan i cjelovit način. Odredbe Zakona o najmu iz 1996. i njegove kasnije izmjene trebaju se uskladiti s odredbama Ustava Republike Hrvatske i time provesti Presudu Ustavnog suda RH iz 1998. Potrebno je ispuniti obveze proizišle iz presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske, te drugih odgovarajućih presuda Europskog suda za ljudska prava.

Predloženo rješenje propisuje prestanak prava najmoprimca i zaštićenog podstanara na zaštićenu najamninu i druga prava zaštićenih najmoprimaca i zaštićenih podstanara u "privatnim" stanovima na dan stupanja na snagu Zakona, ako on ili njegov bračni drug na području Republike Hrvatske ima u vlasništvu useljiv stan ili kuću, te obveza njihova iseljenja ako to vlasnik stana zatraži.

Postupno se povećava iznos zaštićene najamnine u "privatnim" stanovima u razdoblju od 5 godina za 1,2 puta početni iznosa svake godine nakon čega prestaje pravo na zaštićenu najamninu. Po isteku tog roka najmoprimac i najmodavac mogu sklopiti ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme sa slobodno ugovorenom najamninom.

Zaštićeni najmoprimci i najmodavci imat će pravo na prednost prilikom davanja u najam ili prodaje POS-ovih stanova te stanova koji su u vlasništvu jedinica lokalne odnosno područne samouprave ili Republike Hrvatske koji se daju u najam ili se prodaju putem javnog natječaja.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutno ima 3.734 privatna stana u kojima žive zaštićeni najmoprimci u kojima živi blizu 9 tisuća osoba. Prosječna površina tih stanova procjenjuje se na 62,25m2. Prema grubim procjenama oko 10% stanova koriste zaštićeni najmoprimci koji su hrvatski branitelji, a oko 10% ih koriste osobe koje primaju stalnu socijalnu pomoć.

Nakon Presude Statileo iz 2014. Hrvatska se obveza akcijskim planu do kraja 2015. utvrditi prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o najmu stanova što nije učinjeno. Napredak u izvršenju predmetne presude razmatrat će se početkom lipnja ove godine pred Odborom ministara koji ima na raspolaganju niz političko-pravnih mehanizama kojima može izvršiti pritisak na državu da ispuni svoju međunarodnu obvezu izvršenja presude Europskog suda za ljudska prava. U slučaju neispunjenja obveze Republike Hrvatske mogla bi biti izložena plaćanju zadovoljštine svim vlasnicima stanova zbog situacije koja je postojala od 1997. do danas.

Foto: sbperiskop.net