Raste neoporezivi iznos za uzdržavane osobe

Vlada je poslala u Sabor prijedlog zakonskih izmjena kojim podiže neoporezivi iznos primitaka uzdržavanih osoba s 15.000 na 24.000 kuna godišnje, kao i izmjene zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojima će i digitalne platforme morati Poreznu upravu izvješćivati o aktivnostima na računima svojih korisnika.

Prijedlogom zakona o izmjenama zakona o porezu na dohodak Vlada podiže iznos do kojeg se fizička osoba može smatrati uzdržavanim članom sa sadašnjih 15.000 kuna na 24.000 kuna godišnje, što je u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka.

Po riječima ministra financija Marka Primorca, ta zakonska odredba primjenjivala bi se u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu i nadalje.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom sada se smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000 kuna na godišnjoj razini, pa se shodno tome porez na dohodak ne plaća ni na primitke učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga do tog iznosa.

Sada Vlada predlaže povećanje iznosa primitaka koji se ne oporezuju na 24.000 kuna godišnje, čime se povećava raspoloživi dohodak tih osoba. 

Kako se navodi u obrazloženju tog zakonskog prijedloga, time se prvenstveno želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija na veći angažman na tržištu rada. Ujedno, budući da je unazad nekoliko godina uočena potreba za radnicima na domaćem tržištu rada osobito u djelatnostima vezanima za turizam u vrijeme turističke sezone, kroz rad studenata privremeno i djelomično bi se riješio taj sve izraženiji problem.

Većim angažmanom studenata u sezonskim poslovima u turizmu smanjila bi se potreba za stranom radnom snagom. 

Također, s obzirom na napore Vlade da pomogne u energetskoj tranziciji, Primorac je kazao i da će za fizičke osobe koje ugrađuju solare biti propisan iznos do kojeg će moći ostvarivati neoporezivi dohodak od prodaje tako proizvedene struje, odnosno plaćat će porez na dohodak tek ako ostvare godišnji primitak veći od 10.000 kuna.

Polugodišnji proračunski manjak 3,5 milijardi kuna

Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu iznosili su 79,3 milijarde kuna, a rashodi 82,8 milijardi kuna te je manjak državnog proračuna i u prvom polugodištu iznosio 3,5 milijardi kuna ili 0,7 posto BDP-a, izvijestio je na sjednici vlade ministar financija Marko Primorac.

On je predstavio polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine, koji je vlada prihvatila i poslala ga u Sabor.

Ukupni polugodišnji prihodi državnog proračuna kuna veći su u odnosu na prvo lanjsko polugodište za sedam posto, a rashodi su manji za 1,4 posto, rekao je Primorac.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna iskazali su višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a, a lokalna i područna te regionalna samouprava i županijske uprave za ceste zabilježile su višak od 2, 2 milijarde kuna odnosno 0,5 posto BDP-a.

Digitalne platforme bit će obvezne dostavljati informacije o aktivnostima svojih korisnika

Također, Vlada je uputila u Sabor i prijedlog izmjena Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojim usklađuje taj propis s postojećim EU direktivama.

Preuzimanjem izmijenjene EU direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane proširuje se i opseg obvezne automatske razmjene informacija između EU članica u pogledu aktivnosti koje se provode putem digitalnih platformi.

Naime, zakonskim izmjenama će se obvezati operateri digitalnih platformi na dostavu informacija o prodavateljima dobara i pružateljima usluga koji svoje usluge i dobra plasiraju putem tih platformi.

Obveze izvješćivanja primjenjivala bi se na svakog operatera platforme koji je rezident u porezne svrhe u članici EU i na one koji nisu rezidenti, ali omogućuju obavljanje relevantne aktivnosti prodavateljima o kojima se izvješćuje ili relevantne aktivnosti, što uključuje i najam nekretnine koja se nalazi u državi članici EU. Operateri platformi tako će ubuduće dostavljati Poreznoj upravi informacije o prodaji dobara, najmu bilo kakve vrste prijevoza, osobnim uslugama te najmu nekretnina preko digitalnih platformi. 

Cilj je, navodi se u obrazloženju Vlade, obuhvatiti primitke koji se ostvaruju od obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi u više jurisdikcija u cilju sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza te povećanja porezne transparentnosti. 

Predloženim izmjenama ta dva zakona ujedno se mijenjaju i njihove odredbe koje su povezane s hrvatskom kunom, a radi uvođenja eura od početka iduće godine.

U skladu s procesom uvođenja eura, Vlada je u četvrtak Saboru uputila i prijedloge izmjena Zakona o potrošačkim kreditima i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, kojima također uređuje i parametre u vezi kod promjenjivih kamatnih stopa, referentnih kamatnih stopa itd.

Hina/P.hr