Politika

Evo kako su 'skrojene' promjene osobnog stečaja u korist blokiranih, ali i vjerovnika

Po 'starom' Zakonu o stečaju potrošača sklopljen je jedan jedini izvansudski sporazum pred Finom između dužnika i svih vjerovnika.

Autor: 035portal Datum objave: 02.04.2018. u 17:59

Evo kako su 'skrojene' promjene osobnog stečaja u korist blokiranih, ali i vjerovnika

Analizom zakonodavnog okvira postupka stečaja potrošača kroz nešto više od dvije godine provedbe utvrđeno je kako se mali broj potrošača odlučio na izvansudski postupak, ali i na podnošenje zahtjeva za sudski, te da je nedovoljan broj povjerenika upisanih na listu s koje se vrši njihov izbor. Cilj izmjena i dopuna Zakona o stečaju potrošača, osim poboljšanja odredbi, navode iz Ministarstva pravosuđa, je i uvođenje jednostavnog postupka za potrošače koji u evidenciji neizvršenih osnova više od tri godine imaju dug glavnice do 20.000 kn.

Postupak bi se vodio, kažu, ovisno o imovini koju potrošač (ne)posjeduje te bi o tome ovisilo i razdoblje provjere ponašanja od 6 do 12 mjeseci, s ciljem da se potrošačima s relativno malim iznosom duga u dugotrajnoj blokadi omogući novi početak nakon kraćeg perioda provjere ponašanja i time im omogući novi početak.

No, velik broj blokiranih građana (30-ak tisuća) te, s druge strane, svega oko tisuću onih koji su spas potražili u tom zakonu (oko 3%), kao i do danas jedan jedini izvansudski sporazum sklopljen pred Finom između dužnika i svih vjerovnika - a radilo se o jednom vjerovniku, nisu isključivo pokazatelji nefunkcionirajućeg zakona. Naime, važeća rješenja ne odražavaju pristup za koji su se zalagali stručnjaci temeljem upoznavanja s iskustvima drugih zemalja.

Iskustva drugih zemalja

To je signal koji vrijedi i uoči upućivanja Nacrta novih rješenja u javnu raspravu u travnju, jer su aktualna ista pitanja kao i sredinom 2015., kad je u Zborniku Susret Pravnika Opatija objavljen rad profesorice Jasnice Garašić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Nakon analize zakonodavnog okvira u Njemačkoj i Austriji, utvrdila je da postoji 13 pitanja na koja zbog iznimne odgovornosti i ozbiljnosti tematike Vlada treba imati jasne odgovore u vezi sa svim ključnim elementima izgradnje nove vrste stečajnog postupka.

Kako to nije bio slučaj tada, po njezinoj preporuci nije se trebalo inzistirati na hitnom izglasavanju zakona u Saboru jer, kako je kazala, on ne bi trebao biti napisan tako da će biti potrebno mijenjati već - sutradan. Jedno od tih 13 pitanja tiče se i izvansudske faze, kod nas obvezatne, dok je Austrija to napustila, što znači da dužnik može direktno zatražiti otvaranje sudskog postupka, što je logično primjerice za dužnika bez imovine kako bi se ubrzao postupak. Uz to, u Austriji i vjerovnik može zatražiti otvaranje tog postupka za svog dužnika čiji se pristanak traži u slučaju sanacijskog plana i oslobođenja od duga, ali ne i kod unovčenja imovine, što je vezano za dužnike koji primjerice imaju imovinu ali je skrivaju.

Sudski 'skor'

Kako je Garašić članica Radne skupine, čini se da će se oko dijela njenih pitanja opet lomiti koplja. Inače, na sudovima je u 2016. i 2017. primljeno 698 postupaka stečaja potrošača, riješeno ih je 339, od čega se 92 odluke odnose na rješenje o otvaranju i zaključenju postupka, sedam na rješenje o zaključenju, a ostalo su procesne odluke.