Žene koje mijenjaju Slavoniju, jedna je Brođanka

 One osvajaju svijet. Uz prestižna priznanja, izniman trud i znanje, postavljaju standarde u svojim profesijama i podižu svoje obitelji. Upoznajte pet žena koje otkrivaju kako su uspjele u Slavoniji i zašto nikada neće napustiti svoj rodni kraj, piše Jutarnji list.

NA ČELU TVORNICE Ovih će dana biti točno pet godina da je Martina Ravlić Janković od oca preuzela tad nelikvidnu slavonskobrodsku tvornicu Slavonija drvna industrija, u međuvremenu je izvukla iz dugova, zaposlila dodatnih 150 radnika. O drvu, sirovini s kojom rade, govori gotovo zaneseno: “Meni je silno čudesno da hrast raste 150 ili 160 godina, i od tog velikog trupca dobiješ stolicu ili komodu; drvo je plemenita sirovina, čisto zlato, koju mi kao da ne znamo dovoljno cijeniti. Muž se zna smijati kad počnem pričati o drvetu, jer se unesem u to kao da je riječ o živom biću, osobi. Drvo je moja inspiracija. Kad vidim trupac, uhvatim sebe da ga gledam onako kako neki promatraju zlato, tražim pogledom je li bez pukotina i maštam što bi se sve od njega dalo napraviti”, govori direktorica koja je bila kandidatkinja konzultantske kuće Ernst&Younga za poduzetnicu godine.

Bez lažne skromnosti kaže da su postigli velike stvari, samo u posljednje dvije godine uloženo je više od 15 milijuna eura u modernizaciju svih pogona, nova postrojenja u tvornicama namještaja, parketa i furnira, sad izvoze u Britaniju, Nizozemsku, Belgiju, a do prije koju godinu nisu stizali dalje od Italije i susjednih zemalja. Nije bila niti rođena kad je otac otvorio malu seosku pilanu. “Tata me spontano, od malih nogu, uvlačio u posao s drvom, a kasnije mi se dogodila i istinska privrženost, ljubav prema tome drvetu. Rasla sam uz oca poduzetnika, on, strojobravar, čovjek s tri završena razreda srednje škole, ostvario je velike rezultate.”

Pogledom prelazeći preko naslaganih trupaca govori: “Najljepše mi je kad na autocesti obiđem kamion naše tvornice i vidim da vozi ovakve trupce, gledam od koje su sječe, kakvi su... Naš slavonski hrast treba koristiti tako da ovdašnji čovjek od njega ima što više dobrobiti, dati našim drvoprerađivačima da ga ovdje prerađujemo i tako razvijamo ovaj kraj, a ne olako ga prepuštati u ruke strancima, koji sve češće kod nas dolaze po sirovinu. Ovdje imamo golemu drvoprerađivačku tradiciju i znanje... pa zašto taj hrast ne bi razvijao Slavoniju, a ne Italiju?”

Cijelitekst pročitajte na portalu Jutarnji list.

Foto: Nikola Knežević/Soundset Brod