Bez jezika nema posla: Hrvatska uvodi nova pravila za strance

U Hrvatskoj trenutačno radi više od 101 tisuće stranih radnika, no sustav njihova dolaska i zapošljavanja uskoro se bitno mijenja. Već u iduća dva tjedna na snagu stupaju nova, znatno stroža pravila koja bi trebala uvesti red u dosad gotovo nekontrolirani uvoz radne snage, ali i usporiti cijeli proces koji je godinama funkcionirao po načelu hitnosti i potrebe tržišta, javlja RTL.

Jedna od ključnih novosti je obveza učenja hrvatskog jezika. Za osnovno sporazumijevanje, razinu dovoljnu za svakodnevno snalaženje i fond od oko 300 riječi, stranim je radnicima potrebno najmanje tri do šest mjeseci učenja. Time se jasno poručuje da poznavanje jezika više neće biti preporuka, nego preduvjet za dugoročan ostanak i rad u Hrvatskoj.

Uz jezik, pooštreni su i uvjeti koje moraju ispuniti poslodavci. Osiguravanje primjerenog smještaja postaje obveza, a cijeli postupak zapošljavanja dodatno je opterećen pojačanim državnim kontrolama. Masovni uvoz stranih radnika, kakav je obilježio posljednjih nekoliko godina, praktički odlazi u prošlost.

Agencije pod pritiskom: pad uvoza i duga čekanja

Posljedice novih pravila već osjećaju agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Jedna od njih, koja je ponajviše radila s radnicima iz Nepala, bilježi pad uvoza od 30 do 40 posto. No problem nije samo u smanjenom interesu ili strožim kriterijima, nego i u duljini samog postupka.

– Nekad ste od burze rada dobili pozitivno ili negativno mišljenje u tri do pet dana. Sada se to produžilo na mjesec ili dva. Nakon toga radna dozvola čeka se još tri mjeseca. Danas uvoz stranog radnika traje šest do devet mjeseci da bi on uopće došao u Republiku Hrvatsku – pojašnjava Ivan Crnov, suvlasnik agencije za uvoz stranih radnika.

Stroži nadzor i zabrane zbog nepravilnosti

Iako se radne dozvole sada izdaju na razdoblje od tri godine, država je paralelno znatno pooštrila nadzor nad agencijama i poslodavcima. Minimalni promet po transakcijskom računu mora iznositi najmanje 10 tisuća eura, obvezne su zadužnice, a novoosnovane tvrtke više ne mogu odmah uvoziti strane radnike, nego tek nakon godinu dana poslovanja.

Prema podacima Ministarstva rada, kod 11 agencija utvrđen je rad na crno, zbog čega im je izrečena zabrana uvoza radne snage. Posljedica toga je i osjetan pad broja novih posrednika na tržištu.

– Kada usporedimo razdoblje prije i poslije uvođenja strožih uvjeta, bilježimo 60 posto manje upisa novih agencija. Oni koji ozbiljno rade ovaj posao nemaju problema, ali zahtjeva je oko 50 posto manje – istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš.

Tko danas dolazi raditi u Hrvatsku?

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nedavno je iznio podatak da u Hrvatskoj trenutačno radi 101.300 stranih radnika. Uz radnike iz Bosne i Hercegovine i Srbije, među najbrojnijima su oni iz Nepala, Filipina i Indije.

Posebno se ističe rast broja radnika s Filipina. Počasni konzul Filipina Davor Štern, koji tu dužnost obnaša već tri desetljeća, svjedoči kontinuiranom porastu njihova dolaska.

– Oni nisu za građevinu i teške fizičke poslove. Vješti su radu rukama i glavom, odlični su u hotelijerstvu i turizmu, a posebno su poznati kao pomorci. Za Hrvatsku bi mogli biti zanimljivi i u sustavu socijalne skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, ali za to je nužno znanje hrvatskog jezika – naglašava Štern.

Hrvatski jezik kao ključ integracije

Upravo je znanje jezika jedan od elemenata na kojem će se u budućnosti najviše inzistirati. U obrazovnoj ustanovi „Vaš Kod“ kroz programe učenja hrvatskog jezika dosad je prošlo oko 300 radnika iz Nepala, Indije, Bangladeša, Pakistana i Uzbekistana, koji su pritom stekli službena uvjerenja.

– Najteže je onima koji su tek stigli u Hrvatsku. Glagoli i naglasci predstavljaju velik izazov. Oni koji su dulje ovdje imaju hrvatski jezik „u uhu“ pa im ide lakše, ali ih treba motivirati. Zadovoljni smo njihovim zalaganjem i pristupom – kaže Hrvoje Matuš, suvlasnik ustanove za obrazovanje.

Procjene pokazuju da je za osnovno sporazumijevanje, razinu dovoljnu za svakodnevni život i rad, stranim radnicima potrebno najmanje tri do šest mjeseci učenja. Time Hrvatska jasno signalizira zaokret – od brzog uvoza radne snage prema modelu koji naglasak stavlja na integraciju, znanje jezika i dugoročnu održivost tržišta rada.