Sve manje novih radnih mjesta, sve više opreza

Hrvatsko tržište rada ušlo je u završnicu godine s jasnim znakovima usporavanja. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u studenome ove godine bilo je zaposleno oko 1,74 milijuna ljudi, što je 1,1 posto manje nego u listopadu, dok je u odnosu na isti mjesec lani zabilježen pad od 0,2 posto.

Posebno je vidljiv pad zaposlenosti u pravnim osobama, gdje je u studenome radilo oko 1,5 milijuna zaposlenih, što je 1 posto manje nego mjesec ranije, odnosno 0,5 posto manje nego u studenome prošle godine. Istodobno, broj nezaposlenih porastao je za 4,2 posto u odnosu na listopad, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegla je 4,5 posto.

Iako se radi o nacionalnim podacima, ovakvi trendovi imaju snažan odjek i u Brodsko-posavskoj županiji, gdje je tržište rada tradicionalno osjetljivije na sezonske i cikličke poremećaje. Slavonija, koja se već godinama suočava s demografskim padom, iseljavanjem i ograničenom ponudom stabilnih radnih mjesta, među prvima osjeti svako usporavanje gospodarstva.

Poseban pokazatelj promjena na tržištu rada dolazi iz MUP-ovih podataka o zapošljavanju stranih radnika, koji jasno ukazuju na tzv. hlađenje potražnje. U prvih 11 mjeseci ove godine izdano je oko 160.000 dozvola za boravak i rad, što je 32.000 manje nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno pad od 17 posto.

Još je izraženiji pad kod novih dozvola za zapošljavanje stranaca – izdano ih je 76.700, što je čak oko 40 posto manje nego lani. S druge strane, zahtjevi za produženje postojećih dozvola porasli su za oko 20 posto, što sugerira da poslodavci zadržavaju već zaposlene strane radnike, ali znatno opreznije ulaze u nova zapošljavanja. Ostatak dozvola odnosi se na sezonske poslove, ponajprije u turizmu i poljoprivredi.

U Brodsko-posavskoj županiji, gdje su strani radnici posljednjih godina postali ključni u građevinarstvu, industriji i pojedinim proizvodnim pogonima, ovakav trend mogao bi dodatno pojačati pritisak na lokalno tržište rada. Manji priljev novih radnika, uz istodobni rast nezaposlenosti, upućuje na usporavanje investicijskog ciklusa i oprez poslodavaca.

Stručnjaci ističu da se dio ovih kretanja može objasniti sezonskim efektima, no istodobno upozoravaju da kombinacija pada zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i smanjenog zapošljavanja stranaca predstavlja jasan signal da se tržište rada stabilizira – ali na nižoj razini aktivnosti.

Hoće li se ovi trendovi nastaviti i u prvim mjesecima iduće godine ili je riječ o kratkotrajnom zastoju, ovisit će ponajprije o gospodarskim kretanjima, investicijama i sposobnosti slabije razvijenih regija, poput Brodsko-posavske, da zadrže radnu snagu i ponude dugoročno održiva radna mjesta.