Uoči skorog početka primjene fiskalizacije 2.0 među poduzetnicima raste zabrinutost, ali i očekivanje da će Porezna uprava u prvim mjesecima imati razumijevanja za nesnalaženja, osobito kod manjih poslovnih subjekata. Uvođenje e-Računa i potpuna digitalizacija dijela poreznih procesa dočekuju se kao velik iskorak, ali i kao ozbiljan izazov, tim više što su predviđene prekršajne kazne visoke, a prilagodba sustavu složena.
U takvom ozračju Vlada istodobno bilježi financijske pokazatelje koje rado ističe kao potvrdu stabilnosti i učinkovitosti ekonomske politike. Dok se ovih dana očekuje isplata rekordnih 1,1 milijardu eura iz sedme tranše Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, prema Bruxellesu je već upućen zahtjev za sljedeću tranšu, vrijednu nešto manje od 900 milijuna eura. Ako isplata bude realizirana u proljeće iduće godine, ukupno povučena sredstva iz NPOO-a dosegnut će oko 7,2 milijarde eura.
Paralelno s europskim novcem, Ministarstvo financija zaključilo je i prvi krug nove ponude trezorskih zapisa, koji je nadmašio očekivanja. Građani su u njih uložili čak 1,5 milijardi eura, oko 200 milijuna više nego što su sudjelovali u trezorcu koji dospijeva na naplatu ovoga tjedna. Te je podatke s javnošću podijelio potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na radnom ručku HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika, gdje je govorio o dosadašnjim rezultatima, prioritetima i planovima ekonomske politike.
Primorac je pritom naglasio kako je Hrvatska po povlačenju sredstava iz europskih fondova pri samom vrhu među državama članicama Europske unije. Kako to podrazumijeva ispunjenje brojnih reformskih i investicijskih preduvjeta, ministar smatra da takvi rezultati demantiraju teze o neučinkovitosti domaće administracije. Kada je riječ o trezorskim zapisima, podsjetio je da danas oko 30 tisuća građana rutinski ulaže u državne vrijednosne papire, dok je još prije tri godine i sama ideja nailazila na skepsu.
Na skupu su, očekivano, u prvom planu bile teme porezne politike, rasterećenja rada, digitalizacije poreznih procesa i poticanja investicija. Predstavnici malih i srednjih poduzetnika ponovno su otvorili pitanje poreznog tretmana reinvestirane dobiti te modela oporezivanja dobiti koji, kako tvrde, trenutačno destimulira rast poduzeća. Predsjednik HUP-ove Udruge MSP-a Boris Antunović istaknuo je prijedlog prema kojem bi se dobit ostvarena do prihoda od milijun eura oporezivala po stopi od 10 posto, dok bi se dio iznad tog praga oporezivao stopom od 18 posto. Time bi se, smatra, uklonio psihološki i financijski „zid“ koji mnoge tvrtke obeshrabruje u prelasku tog praga.
Takve promjene zasad nisu u planovima Vlade. Ministar financija naglasio je kako rješenje nije tehnički jednostavno, podsjetivši da je porezna politika ove Vlade usmjerena na promjenu strukture poreznog opterećenja – manje oporezivanje rada, a veće imovine i nekretnina. U tom su smjeru, rekao je, išla i posljednja dva kruga poreznih promjena kojima je povećana autonomija lokalnih jedinica, dok je porezna regulativa ove godine općenito u drugom planu.
U prvi plan, pak, dolazi digitalizacija. Fiskalizacija 2.0, digitalna transformacija Porezne uprave i registar stanovništva tri su stupa na kojima Ministarstvo financija gradi povećanje produktivnosti. Primorac je naglasio da će se ukidanjem niza obrazaca i digitalizacijom oko 80 posto poreznih postupaka ostvariti godišnje uštede od oko 120 milijuna eura. Porezna uprava dobit će i mogućnost da praćenje transakcija u realnom vremenu, dosad ograničeno na krajnju potrošnju, proširi i na poslovanje među poduzećima.
Poduzetnici, međutim, upozoravaju i na drugu stranu digitalizacije. Uvođenje e-Računa nosi sa sobom visoku osjetljivost podataka i rizik od njihove zlouporabe, zbog čega očekuju da država preuzme veći dio odgovornosti za sigurnosne provjere. Također traže potvrdu da Porezna uprava u početnoj fazi neće represivno kažnjavati one koji se u novom sustavu još snalaze. Ministar je poručio kako poanta fiskalizacije 2.0 nije „lov na greške“ u prvim tjednima primjene.
Šira rasprava otvorila je i pitanje održivosti gospodarskog rasta. U HUP-u su najavili osnivanje povjerenstva za poreznu politiku, a glavna direktorica Irena Weber naglasila je kako poduzetnici ne traže povlastice, već jasan signal da se u Hrvatskoj isplati raditi, zapošljavati i ulagati. Upozorila je da je porezni klin na rad i dalje visok, dok je opterećenje rente i imovine nisko, te da je rast BDP-a posljednjih godina velikim dijelom pogonjen snažnom javnom potrošnjom.
Podaci, kako je istaknula, pokazuju da su ukupna primanja zaposlenih u posljednjih pet i pol godina realno rasla dvostruko brže od produktivnosti, što upućuje na rast „na steroidima“ javne potrošnje. Posebno je upozorila na rast mase plaća u državnom sektoru od čak 46 posto u posljednje dvije godine, što, smatra, dugoročno nije fiskalno održivo niti ostavlja prostor za rasterećenje rada i privatne investicije.
Predsjednik HUP-a Mislav Balković podsjetio je da je u protekle dvije godine samo četvrtina gospodarskog rasta dolazila iz privatnog sektora, upozorivši da bez snažnijih investicija poduzetnika nema održivog rasta. Ključ vidi u većoj profitabilnosti domaćih kompanija, usporedivoj s njihovim europskim konkurentima, kao i u snažnijem preusmjeravanju sredstava iz EU fondova prema poduzetništvu. Umjesto općih, horizontalnih mjera, poput ograničavanja cijena za sve, zagovara ciljane intervencije usmjerene onima kojima je pomoć doista potrebna.
U tom kontekstu fiskalizacija 2.0 i digitalizacija poreznih procesa postaju više od tehničke reforme – one su test sposobnosti države da istodobno modernizira sustav, rastereti poslovanje i ne uguši poduzetničku inicijativu u samom startu.
