Život

Vatikanska istraga donijela preokret, dvojica svećenika teško terete bivšeg požeškog biskupa

Autor: 035portal Datum objave: 16.09.2026. u 07:30

Slučaj seksualnog zlostavljanja nekadašnjeg sjemeništarca, koji seže još u početak 2000-ih, ponovno potresa Katoličku crkvu u Hrvatskoj. Vatikanska istraga zaključila je da su optužbe o zlostavljanju vjerodostojne, dok detalji iskaza prikupljenih tijekom postupka otvaraju novo i izrazito ozbiljno pitanje – što se događalo s dokazima koji su još prije više od deset godina stigli u Požešku biskupiju.

Kako ekskluzivno izvještava Dnevnik Nove TV, dvojica svećenika u iskazima danima tijekom vatikanske istrage teško su teretila umirovljenog požeškog biskupa Antuna Škvorčevića. Tvrde da su dokumenti povezani sa slučajem nestajali ili bili uništavani, dok jedan od njih opisuje kako je opsežan spis, nakon što ga je predao biskupu, dobio natrag znatno „prorijeđen“.

Riječ je o slučaju zlostavljanja koje je, prema prijavi, počelo početkom 2000-ih, kada je žrtva bila maloljetna. Škvorčević je o slučaju obaviješten krajem 2012. godine, a godinu poslije pokrenuta je interna crkvena istraga.

Njezin je tadašnji zaključak bio da zlostavljanja nije bilo. Slučaj nije prijavljen policiji.

Više od desetljeća poslije Vatikan je proveo novu istragu. Rezultat je, prema objavljenim informacijama, spis od nekoliko stotina stranica i zaključak da su optužbe o zlostavljanju vjerodostojne.

No upravo iskazi prikupljeni u toj istrazi otvaraju pitanje kako je prva istraga mogla završiti potpuno drukčijim zaključkom.

Tajnik tvrdi da su dokumenti uništavani po biskupovu nalogu

Posebno težak iskaz dao je nekadašnji biskupov tajnik, u tekstu označen inicijalima I. P.

On je istražiteljima ustvrdio da su dokumenti povezani sa slučajem uništavani po Škvorčevićevu nalogu. Prema njegovu iskazu, nije bila riječ samo o dokumentaciji vezanoj uz ovaj slučaj, nego su navodno i u drugim prilikama uništavani dokumenti koji su stizali u Požešku biskupiju, a čiji je sadržaj bio nepovoljan za osumnjičenog za zlostavljanje ili samog biskupa.

Još detaljniji opis događaja dao je svećenik R. M., kojemu je 2013. povjereno vođenje prve interne istrage.

Prema njegovu iskazu, od svjedoka koji je prvi prijavio sumnje dobio je desetke stranica dokumentacije, kao i digitalne dokaze pohranjene na CD-u. Tvrdi da je materijal potvrđivao vjerodostojnost prijave te da je sve predao biskupu Škvorčeviću.

Biskup mu je potom povjerio vođenje istrage, iako R. M., prema vlastitim riječima, za takav posao nije bio stručno osposobljen.

A onda se, tvrdi, dogodilo nešto što danas baca potpuno novo svjetlo na prvu istragu.

Spis se iz Požege vratio znatno tanji

Kada ga je Škvorčević poslao u Beč kako bi razgovarao sa žrtvom, R. M. dobio je dokumentaciju natrag. Tada je, tvrdi, primijetio da više nije ista.

Opisao ju je kao „kvalitativno i kvantitativno vrlo prorijeđenu“.

Prema njegovu iskazu, u spisu je ostalo vrlo malo materijala koji se odnosio na vezu osumnjičenika i žrtve, dok velik dio dokumentacije koju je prethodno osobno predao biskupu više nikada nije vidio.

– Veliku količinu kvalitetnog materijala u pisanom i digitalnom formatu, koji su potvrđivali vjerodostojnost tvrdnji svjedoka, a koje sam dao biskupu Škvorčeviću u ožujku 2013., nikad više nisam u toj količini i kvaliteti vidio niti dobio nazad – naveo je, među ostalim, u iskazu.

Svećenik je istražiteljima opisao i vlastitu poziciju u tadašnjoj crkvenoj hijerarhiji. Naveo je da se osjećao „glupo i izigrano“ jer je smatrao da je riječ o manipulaciji, ali da se kao podređeni nije mogao suprotstaviti biskupu.

Poruka žrtve dodatno otvorila pitanje mogućeg zataškavanja

U iskazu se pojavljuje još jedan detalj koji zahtijeva ozbiljan oprez jer nije utvrđen kao činjenica, ali otvara dodatna pitanja.

U studenom 2023. godine, u vrijeme kada je nova vatikanska istraga već bila pokrenuta, žrtva je navodno nazvala Požešku biskupiju i tražila razgovor sa Škvorčevićem.

Budući da do razgovora nije došlo, prema iskazu svećenika ostavljena je poruka „da ne prihvaća novce i kuće, da zna kako stvari funkcioniraju te da ne želi odustati od svog iskaza“.

Sadržaj te poruke otvorio je sumnju je li bilo pokušaja da se na žrtvu utječe nuđenjem materijalne koristi. Iz dostupnih informacija, međutim, ne proizlazi da je takav pokušaj dokazan niti tko bi eventualno iza njega stajao.

Vatikan je prvo dobio jednu verziju spisa, a desetljeće poslije pokrenuo novu istragu

Dokumentacija iz prve istrage poslana je Dikasteriju za nauk vjere u Vatikan, nakon čega je postupanje Požeške biskupije tada dobilo pozitivan odgovor.

Desetak godina poslije situacija se dramatično promijenila.

Nakon što je utvrđeno da dokumentacija nije potpuna, Dikasterij je naredio novu istragu. Prikupljen je spis od više stotina stranica, a zaključak je, prema informacijama koje je objavio Dnevnik Nove TV, da su optužbe o zlostavljanju vjerodostojne.

Time se više ne postavlja samo pitanje samog zlostavljanja nego i postupanja crkvenih institucija nakon što su prve informacije o slučaju došle do njih.

Škvorčević nije odgovorio na novinarske upite o navodima iz istrage.

Kardinal Schönborn godinama upozoravao na slučaj

Važnu ulogu u tome da slučaj ponovno dođe pod povećalo crkvenih institucija imao je i umirovljeni bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn, koji je godinama upozoravao hrvatske biskupe i Vatikan.

Iz njegova ureda nedavno je stigla poruka koja dodatno povećava pritisak na crkvene institucije u Hrvatskoj.

– Kardinal Schönborn vjeruje da će nadležni dijecezanski biskup i Hrvatska biskupska konferencija postupati u skladu s Papinim apostolskim pismom „Vos estis lux mundi“, koje je, kao što je poznato, usmjereno na zaštitu žrtava – poručeno je iz njegova ureda za katholisch.de.

Riječ je o apostolskom pismu pape Franje kojim su za cijelu Katoličku crkvu propisana pravila postupanja u slučajevima seksualnog zlostavljanja, ali i mogućeg prikrivanja takvih slučajeva. Od odgovornosti pritom nisu izuzeti ni biskupi.

Činjenica da je Schönbornov ured izrijekom spomenuo Hrvatsku biskupsku konferenciju sugerira da se očekuje širi institucionalni odgovor, a ne samo postupanje novog požeškog biskupa Ive Martinovića.

Crkveni postupak mjesecima bez odluke

Prema izvorima iz crkvenih krugova na koje se pozivaju mediji, Vatikan pozorno prati razvoj događaja u Hrvatskoj.

Vijeće od tri člana, koje vodi stručnjak za kanonsko pravo don Marin Batur, navodno više od četiri mjeseca nije donijelo kaznenu odluku u upravnom kanonskom postupku koji je naložio Dikasterij.

U međuvremenu se uključila kriminalistička policija, koja je zatražila zaustavljanje crkvenog postupka do završetka civilne istrage.

Takav zahtjev, prema navodima izvora iz crkvenih krugova, izazvao je iznenađenje jer su crkveni i državni postupak međusobno neovisni, a u Hrvatskoj postoje slučajevi u kojima su se istodobno vodili.

Tako slučaj koji je prije više od deset godina unutar Crkve zaključen tvrdnjom da zlostavljanja nije bilo danas izgleda potpuno drukčije.

Nova vatikanska istraga optužbe o zlostavljanju ocijenila je vjerodostojnima, dvojica svećenika svojim su iskazima otvorila teško pitanje sudbine dokaza i postupanja tadašnjeg vodstva Požeške biskupije, a slučajem se sada bavi i hrvatska policija.

Ostaje pitanje koje nadilazi odgovornost samo jednog čovjeka: kako je moguće da je slučaj prijavljen još 2012. godine, da su već tada, prema svjedočenjima, postojali opsežni pisani i digitalni materijali, a da se više od deset godina poslije još uvijek utvrđuje što se s njima dogodilo i zašto prvi postupak nije doveo do zaštite žrtve i rasvjetljavanja slučaja.