U Slavonskom Brodu danas su, u prostoru doma udruge HVIDRA, predstavljeni dosad nepoznati i široj javnosti nedostupni dijelovi povijesti Domovinskog rata – objedinjeni u monografiji Udruge veterana 5. gardijske brigade „Sokolovi“ Hrvatske vojske.
Riječ je o opsežnom izdanju koje donosi deklasificirane dokumente, detaljan prikaz ratnog puta brigade te osobna svjedočanstva njezinih pripadnika. Monografija je rezultat višegodišnjeg rada i predstavlja završni dio edicije monografija gardijskih brigada.
Glavni urednik monografije, brigadir Mijo Kožić, istaknuo je kako je projekt započeo još u razdoblju od 2008. do 2013. godine, kada su objavljivane monografije drugih gardijskih brigada.
– U vremenu od 2008. do 2013. pokrenuta je izrada edicije monografija gardijskih brigada. Monografija „Sokolovi“ posljednja je u tom nizu i sada je, s vremenskim odmakom, konačno ugledala svjetlo dana.
Govoreći o sadržaju, naglasio je kako je riječ o jednoj od najopsežnijih publikacija tog tipa.
– Pregledali smo više od 10.000 dokumenata, od kojih smo izdvojili 650 i deklasificirali ih. Citirali smo više od 3.000 dokumenata, a dodatno smo prikupili i materijale od pripadnika brigade. Htjeli smo napraviti monografiju koja neće biti samo pregled događaja, nego vjerodostojan zapis onoga što se stvarno događalo.
Posebno je istaknuo kako su tijekom rada uočene razlike između službene dokumentacije i stvarnih događaja na terenu.
– Pronašli smo dokumentaciju u Središnjem vojnom arhivu, ali smo uočili razlike između onoga što je zapisano i onoga kako je provedeno. Zato smo kroz razgovore s ratnim zapovjednicima i pripadnicima brigade nastojali utvrditi točan tijek događaja i zapisati ono što se doista dogodilo.
Monografija sadrži popis svih 6.202 pripadnika brigade, fotografije poginulih te pregled spomen-obilježja i mjesta komemoracija na područjima djelovanja.
U procesu pripreme korištena je i arhivska građa koja je godinama bila nedostupna javnosti, a koja je, kroz postupak deklasifikacije i stručne obrade, sada po prvi put sustavno predstavljena. Upravo takva dokumentacija omogućila je preciznije sagledavanje pojedinih operacija i uloge brigade u širem kontekstu Domovinskog rata.
Umirovljeni general Živko Budimir, ratni načelnik stožara 5. gardijske brigade, govorio je o operativnom djelovanju brigade, posebno na Masleničkom bojištu, gdje je brigada preuzela jedan od najzahtjevnijih pravaca.
– Preuzeli smo pravac Kašić – Novigrad – Paljuv, što je bio izuzetno osjetljiv prostor. To je bio pravac na kojem su neprijateljske snage kontinuirano pokušavale vratiti izgubljeni teritorij i na tom području gotovo da nije bilo dana bez djelovanja. Imali smo stalne pritiske, stalne pokušaje proboja i morali smo reagirati brzo i organizirano.
Opisao je i specifične uvjete na terenu s kojima su se pripadnici brigade susretali.
– Naši vojnici često su se prvi put susretali s takvim uvjetima. Do tada su ratovali u rovovima, a onda su se našli u situacijama gdje je opasnost dolazila iz svih smjerova. Morali su se prilagoditi vrlo brzo, učiti u hodu i donositi odluke u uvjetima koji su bili iznimno zahtjevni.
Naglasio je i širi kontekst djelovanja brigade, posebno izvan teritorija Republike Hrvatske.
– Dvije trećine ratnog puta brigade odvijale su se na području Bosne i Hercegovine. To nije bila samo pomoć, nego strateški važna zadaća. Branio se hrvatski narod u BiH, ali se istovremeno štitila i sigurnost Republike Hrvatske. U takvim okolnostima svaka odluka imala je šire posljedice.
Govoreći o organizaciji brigade, naveo je kako je od početka bila ustrojena na visokoj razini.
– Sve aktivnosti brigade bile su dokumentirane, što danas omogućuje ovakvu razinu rekonstrukcije događaja. Brigada je bila brojčano snažna, s četiri potpuno popunjene pješačke bojne i svim potrebnim pratećim postrojbama. To govori o razini spremnosti i organizacije u vrlo zahtjevnim okolnostima.
Prema podacima iz monografije, 5. gardijska brigada imala je 89 poginulih i oko 300 ranjenih pripadnika, a najveći gubici zabilježeni su na Južnom bojištu.
Na predstavljanju su sudjelovali i bivši pripadnici brigade, među njima i Anđelko Gabrić, koji je istaknuo važnost ovakvih susreta.
– Nakon rata svatko je otišao svojim putem i rijetko se viđamo. Ovakve prilike su važne jer nas ponovno okupe. Vidjeti ljude s kojima si dijelio najteže trenutke, nakon toliko godina, ima posebnu težinu.
Govoreći o dojmovima s predstavljanja, posebno se osvrnuo na sadržaj monografije.
– Nije jednostavno gledati ta imena i lica. Ima ljudi s kojima si bio svaki dan, a danas ih više nema. Kad to vidiš na jednom mjestu, shvatiš koliko je toga iza nas i koliko je važno da ostane zapisano.
Monografija „Sokolovi“ donosi sustavan pregled djelovanja brigade i predstavlja vrijedan izvor za daljnje proučavanje Domovinskog rata, osobito u dijelu koji se odnosi na djelovanje gardijskih postrojbi i njihovu ulogu na različitim bojištima.
.jpeg)
.jpeg)
.jpeg)
.jpeg)
.jpeg)
.jpeg)
.jpeg)
.jpeg)
.jpeg)
.jpeg)
.jpeg)
.jpeg)
