Tradicionalni sajam, uz blagdan Svete Klare, u Novoj Kapeli je i Matijevo koje je ove godine okupio brojne posjetitelje i izlagače iz šire okolice. Iako je nekada bio poznat prvenstveno kao stočni sajam, danas živi u nešto drugačijem, ali i dalje snažnom tradicijskom ruhu.
„Tradicijski sajam koji je uz Blagdan Svete Klare i Matijevo bio je nekada veliko sajmište gdje su se okupljali ljudi od Požege, Slavonskog Broda, Nove Gradiške i Bosanske Posavine. Glavna tema bila je prodaja stoke, no kako se zadnjih 30 godina količina stoke smanjivala, taj stočni sajam je gotovo nestao. Ostao je ovaj tradicijski dio – ručni rad, nošnje i mali obrt. Taj drugi dio je još uvijek živ i kad se poklopi lijep dan, kao sada za Matijevo, dođe jako puno ljudi“, istaknuo je načelnik općine Nova Kapela Ivan Šmit. Zanimljivo je da se Matijevo u Novoj Kapeli obilježava prema starom kalendaru. „Neki kažu kako danas nije Matijevo jer tako piše u kalendaru. No, to je ostalo po starom kalendaru. Datum se pomaknuo, ali tradicija je ostala. Više od sto godina u Novoj Kapeli ljudi poštuju taj datum i okupljaju se“, pojasnio je načelnik.
Sajam odavno nadilazi lokalne okvire. Izlagači dolaze iz trokuta Nova Gradiška – Slavonski Brod – Požega, ali i iz udaljenijih krajeva. “Da su samo Novokapelčani izlagači, sve bi stalo u jednu veću prostoriju. Ovdje u Hrvatskom domu riječ je o specifičnim stvarima: ručni rad, nošnje, odjeća. To je publika koja dolazi i iz daljega. Ovaj prostor je idealan jer takve stvari ne možemo držati vani po magli i kiši. Ljudi dođu prijepodne, ostanu dopopodne, druže se i razgovaraju. To je možda i najljepši dio našeg Matijeva“, dodao je načelnik.
Govoreći o protekloj godini, načelnik Šmit je naglasio kako je zimsko razdoblje vrijeme pripreme projekata i dokumentacije. „Trenutno nam je u tijeku natječaj za rekonstrukciju vatrogasnog doma u Novoj Kapeli. Vrijednost projekta je oko 1.800.000 eura. Sredstva su nam odobrena i sada je važno dobiti kvalitetnog izvođača koji će posao odraditi u roku od godinu i pol dana“, rekao je. Planirani objekt donosi znatno bolje uvjete za rad vatrogasaca. „Dobit ćemo duplo veće spremište, prostorije za edukaciju, za zapovjednika i predsjedništvo, osam spavaćih soba sa sanitarnim čvorovima, malu salu s kuhinjom, lift i uređen okoliš. To će biti jedan prekrasan vatrogasni dom. No, ništa ne znači lijep prostor ako nije u funkciji. Trebamo ga aktivno staviti u službu naših mještana“, naglasio je. Projekt se financira iz europskih fondova putem Ministarstva regionalnog razvoja, a dio prostora imat će i dodatnu namjenu. „Spavaće sobe koristit će svima jer nam nedostaje smještajnih kapaciteta. Vatrogascima će to biti dodatni izvor prihoda. Danas vatrogastvo nije samo gašenje dimnjaka, to je puno šira djelatnost i zahtijeva ozbiljna ulaganja“, dodao je.
Prošle godine otvorena je i spomen-soba posvećena poginulim braniteljima s područja općine. Već sada vidi se njezina važnost u edukativnom smislu. „Nedavno su nas posjetili učenici iz Kobaša zajedno s našim osnovnoškolcima. Obišli su spomen-sobu uz vodstvo branitelja. Nije dovoljno samo vidjeti slike i tekstove, netko treba prenijeti priču i objasniti kontekst“, govori načelnik koji je u vrijeme Domovinskog rata bio dijete. Posebno je zadovoljan načinom na koji je prostor uređen. „Arhitekti su to odradili stručno, s prigodnom rasvjetom i postavom. U sklopu prostora predviđen je i manji konferencijski dio za desetak do dvadeset ljudi, gdje se mogu održavati predavanja i dodatne prezentacije“, rekao je.
Unatoč brojnim planovima i projektima, načelnik naglašava kako je najveći izazov demografska slika. „Planova imamo puno, ali pitanje je za koga sve to radimo ako nemamo ljudi. Broj djece svake godine je sve manji i to se već vidi u školskim klupama. O toj temi se premalo govori“, upozorio je. Dodaje kako su trendovi zabrinjavajući ne samo lokalno, već i u širem području. „Kad usporedite stanje u školama prije pet godina i danas, trendovi su strašni. Donekle se to ublažava povratkom dijela ljudi iz Njemačke, ali to nije dovoljno. U zadnjih deset godina puno je napravljeno, otvoreni su vrtići, uvedene su mjere, no treba još više ako želimo da nas ovdje za 20 godina uopće bude“, zaključio je načelnik.
Dodajmo kako novokapelačkom sajmu posebnu vrijednost daju isključivo domaći izlagači koji iz godine u godinu potvrđuju kako tradicija i vještina ovoga kraja i dalje žive. Riječ je o obrtnicima i čuvarima tradicijskih zanata koji njeguju ručni rad, izradu narodnih nošnji, vezenih stolnjaka, ukrasnih predmeta, tradicijskog tekstila i drugih autentičnih proizvoda. Njihovi štandovi su mala prodajna mjesta, prostori susreta i druženja izlagača i kupaca, mjesto razmjene iskustava i očuvanja slavonske kulturne baštine. Upravo zahvaljujući tim domaćim izlagačima, sajam zadržava prepoznatljiv slavonski duh i identitet, privlačeći posjetitelje koji cijene izvornost, kvalitetu i priču koja stoji iza svakog proizvoda – našu domaću, slavonsku priču satkanu od teškog rada i ljubavi prema Domovini.
