Lažna bolovanja postaju prošlost: Kontrolori na teren izlaze s novim ovlastima

Prošle godine na bolovanju smo proveli više od 21 milijun dana što znači da je dnevno na bolovanju bilo 69 tisuća oboljelih. U emisiji Dobro jutro, Hrvatska, Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a i dr. Ljiljana Milišić-Ždralović, rukovoditeljica službe za provedbu ugovornih obveza HZZO-a govorile su o povećanju bolovanja u Hrvatskoj.

Razlog odlaska na bolovanje ističe Milišić-Ždralović su medicinski opravdani razlozi, kao što su ozlijede i bolesti.  Najčešće se ide na bolovanje, kaže zbog ozljeda lokomotornog sustava. – Druge su ozlijede i prijelomi. Na trećem mjestu su duševni poremećaji, na četvrtom malignomi i onda nam idu trudnoće i porodi – rekla je Milišić-Ždralović.

Kosanović kaže da ih ne brine samo zlouporaba bolovanja, koje, ističe ima, nego i nebalansirani teret koji plaća poslodavac.

– Poslodavac plaća doprinos koji je obavezan po zakonu, ali kada radnik ode na bolovanje, poslodavac i dalje ima obavezu iako je radnika osigurao. I dalje mora plaćati naknadu plaće, a također kada radnika nema netko drugi taj posao mora obaviti. Onda su to dodatni radni sati postojećih radnika ili neko novo zapošljavanje – ističe Kosanović.

Kosanović ističe da je bolovanje jedan važan institut i da ga poslodavci apsolutno zagovaraju, ali da žele učinkovitije kontrole i manje tereta na poslodavce. Kaže da je sada bila jedna izmjena zakona koja je bila dobra, a tiče se kontrolora.

– Dobra stvar je da su kontrolori dobili proširene ovlasti, odnosno ovlasti koje nisu imali, a to je da na licu mjesta mogu zaključiti bolovanje –  rekla je.

Milišić-Ždralović kaže da je činjenica da kontrolora ima malo, ali da se trude raditi redovne i izvanredne kontrole.

– Mi mislimo da će se s ovom izmjenom zapravo otvoriti malo prostor kontrolorima, da će moći više raditi po posebnim povjerenstvima, pozivati više osiguranih osoba na preglede. Mislimo da ćemo s time dobiti više prostora. Do sada je 60 posto kontrole bilo na zahtjev poslodavaca, objasnila je Milišić-Ždralović.

Mogu li kontrolori doći na kućnu adresu?

Objašnjava da kontrolori ne kucaju na vrata, ali da imaju tu mogućnost doći na kućnu adresu.

– Zakonski se smije, ali mi ne idemo nego radimo kontrole kod liječnika osiguranika, objasnila je.

Na pitanje što onda naprave kada otkriju da je neopravdano bolovanje, Milišić-Ždralović ogovara:

– Mi nikad ne možemo baš dokazati je li to bilo neopravdano, ali onda zaključimo bolovanje, rekla je.

Dodaje da nema kazne.

Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK i liječnica obiteljske medicine kaže da u svojoj ordinaciji ne uočava veliki porast bolovanja. Ističe da je više bilo bolovanja kada je bila pandemija COVID-a.

– Mislim da ljudi idu rjeđe na bolovanje, ovo sezonski, to jest ljeti, toga više nema. Zato što ovi radno aktivni i onako žele raditi, objasnila je.

Kaže da su bolovanja, putni nalozi i sanitetski prijevozi, neka prava koja imaju osiguranici HZZO-a.

Kosanović ističe da bolovanja koja su posljedica ozljeda na radu jedina stagniraju.

– To su vam ona bolovanja gdje potpunu kontrolu na procesu ima poslodavac. On je dužan osigurati opremu, radni proces takav da štiti prava radnika, rekla je.

Izvor: Poslovni.hr