Što o nestašicama lijekova kažu farmaceuti?

Rastu ulazni troškovi većini proizvođača, pa tako i proizvođačima lijekova. Neke se lijekove više ne isplati proizvoditi pa ih na tržištu nema. Kriza je eskalirala ove zime na cijelom tržištu EU-a. Kakvo je stanje u Hrvatskoj i koje su preporuke potrošačima lijekova u Studiju 4 govorila je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

- Iako je nestašica lijekova oduvijek bilo, one su postale rastući problem nakon panedemije. Nije bilo situacije u kjoj smo imali dostupne sve lijekova s liste. Možda pacijenti, iako mediji možda malo potenciraju taj problem - nisu toliko ni primjetili nestašicu lijekova, kazala je u Studiju 4 Ana Soldo.

Dodala je kako nema lijekova iz svih kategorija, ali uglavnom su to lijekovi za kronične bolesti za koja postoje druga terapijska rješenja. Također postoji nestašica lijekova koji se ne daju na recept, ali i za njih postoje alternative.

- Zadnjih 20-tak godina kad se proizvodnja preselila u Indiju i Kinu, Europa zbog gubitka neovisnosti ima više problema s nedostatkom lijekova nego inače. Bitno je naglasiti da Hrvatska nema nijednu kritičnu nestašicu. Kritična nestašica znači da zemlja za jednu bolest nema dostupan lijek, naglasila je Soldo.

Važnim smatra da pacijent vjeruje svom liječniku, kao i da se poduzmu sve mjere da se nestašice preveniraju. Također, prema iskustvima ljekarnika - pacijenti bez problema prihvate novu terapiju kad lijeka nema.
 

Zamjena lijekova bez odlaska u bolnicu

- Za pacijente je važna priča oko originalnih i zamjenskih ljekova. Originalan je lijek onaj kojega pacijent prvog dobije. I većina tih lijekova su generički (zamjenski). (...) Pacijenti moraju znati da su takvi lijekovi, koji su stavljeni na tržište - jednako vrijedni, imaju iste doze, isti sastav i učinak na njihovu bolest, kazala je Soldo.

Imamo problem, dodala je - kod grupe lijekova koji imaju usku terapijsku širinu i lijekova koje propisuju samo specijalisti. Ukoliko toga lijeka nema - pacijent ga mora čekati.

Poboljšati komunikaciju ljekarnika i liječnika

- Počeli smo komunicirati s Halmedom da se napravi lista zamjenjivih lijekova kako bi obiteljski liječnici i ljekarnici znali koji je lijek sigurno zamijeniti. A Ministarstvo i HZZO su osmislili A5 uputnicu putem koje liječnik komunicira sa specijalistom bez da pacijent mora ići u bolnicu, kazala je.

Naglasila je kako bi trebalo poboljšati komunikaciju između ljekarnika i liječnika obiteljske medicine te potvrdila da Ministarstvo u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost ima sustav za praćenje nestašica koji će omogućiti predviđanje i aktivaciju interventnog uvoza nekog lijeka. 

Što se tiče lijekova za onkološke bolesnike Soldo je kazala kako je situacija s inovativnim lijekovima i skupljim terapijama dosta dobra - ne nedostaje nijedan lijek iz te grupe, a na raspolaganju su i zamjenski lijekovi.

- Manje pacijenata koristi te lijekove i Hrvatska kao malo tržište uvijek ima vremena reagirati i naručiti dodatne količine. Problem imate kod lijekova koji se puno troše i kod njih nestašica uvijek brže nastane, kazala je Ana Soldo te dodala kako su velike zemlje poput Njemačke i Francuske imale puno više problema s nestašicama. 

Na pitanje koristi li se više lijekova i kojih Soldo odgovara: "Imamo od Halmeda izvješće da to povećanje iznosi 5 do 10 posto svake godine".

- Znakovito je i da se potrošnja u dnevnim dozama svake godine povećava od 5 do 7 posto. Taj moderni zapadni način života došao je u Hrvatsku i moramo se upitati "Koliko smo zdravlja dobili za sve što ljudi popiju?". Moramo naći načina da vidimo koliko vrijedi svaka intervencija u zdravtsvu u smislu zdravstvenog stanja pacijenta. Nije bitno samo popiti lijek. Bitno je da lijek ima svoj učinak i da ima smisla, upozorava Soldo.
 

Antibiotici s druge strane granice

Dodala je i da Hrvatska ima problem prevelike potrošnje antibiotika, naročito rezervnih. Tome u prilog, dodala je - ide i činjenica da se u susjednim zemljama antibiotik može dobiti bez recepta, pa neki pacijenti iz pograničnih područja svaku manju prehladu liječe antibioticima. Za to ne postoji rješenje, osim edukacije stanovništva.

Predviđanje nestašica i aktivacija interventnog uvoza

Kazala je i da Ministarstvo u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost ima sustav za praćenje nestašica koji će omogućiti predviđanje i aktivaciju internentnog uvoza nekog lijeka tako da pacijent već kod propisivanja ne dobije lijek kojega nema na trištu - nego da mu se odmah propiše dostupan lijek. 

Prema Zakonu o lijekovima za prikupljanje informacija o dostupnosti i nestašicama lijekova odgovoran je Halmed. Svi se podaci nalaze na njihovim mrežnim stranicama, samo dodaje Soldo - stanje na terenu je bitno drugačije jer Halmed dobija podatke od proizvođača.

Izvijestila je kako su proizvođači lijekova uputili zahtjev prema Ministarstvu da se određenim kategorijama lijekova povisi cijena. Sličan je zahtjev odobren i proizvođačima ortopedskih pomagala. Naglasila je da su energetska kriza i veliki troškovi pogodili su i bolnice i ljekarne, te očekuju od Ministarstva i HZZO-a ih "podrže u smislu povećanja vrijednosti usluge". 
 

Obezvrijeđen rad, najveći problem u sustavu

- Zdravstvene su usluge u Hrvatskoj toliko podcijenjene da to obezvrjeđuje rad svih zdravstvenih djelatnika. To je glavni problem našeg sustava. Dok se znanje i rad zdravstvenih djelatnika ne počne više cijeniti - imat ćemo problem s odlaskom kadra, kazala je Ana Soldo.

Dodala kako je cijena zdravstvenih usluga u Hrvatskoj 4 do 5 puta 'jefinija' nego u Francuskoj ili Njemačkoj, a da cijena lijekova toliko ne odskače.      

izvor: HRT.hr