Život

Obilježavamo Međunarodni dan žena

Autor: 035portal Datum objave: 08.03.2024. u 08:00

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Nastao je kao inicijativa socijalističkih organizacija u razdoblju prije Prvog svjetskog rata u borbi za jednakost, pravo glasa kao i emancipaciji žena.

Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada su poginule 123 žene i djevojčice.

Clara Zetkin i Rosa Luxemburg

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Protesti 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Sljedeće godine Međunarodni dan žena obilježilo je preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji koincidirali su s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku za čiji su veliki broj žrtava bile okrivljene slabe mjere sigurnosti na radu. Uoči prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.

Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, te se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje "herojstva radnica".

Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni pandan Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.

Na zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju.

Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministkinje.

Ujedinjeni narodi počeli su obilježavati Međunarodni dan žena 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žena. Godine 1977. Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala je države članice da 8. marta proglase službenim UN-ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir. Od tada se Međunarodni dan žena obilježava svake godine i od strane UN-a i u brojnim zemljama, a svake godine obilježavanje je usredotočeno na određenu temu ili pitanje u okviru ženskih prava.

Dan žena u Hrvatskoj - prosvjedna manifestacija Noćni marš

Od 2016. godine u Hrvatskoj se Dan žena obilježava prosvjednom manifestacijom Noćni marš. Tradicionalno se održava u večernjim satima 8. ožujka, prvih godina samo u Zagrebu, a od 2019. godine i u Splitu, Rijeci, Puli i Zadru. Prvi Noćni marš organizirao je organizacijski odbor "Noćnog marša - 8. mart" kojeg su sačinjavale članice ad hoc inicijative “Preuzmite odgovornost za ubojstva žena”.[4] Nakon održanog prvog Noćnog marša osnovan je feministički kolektiv fAKTIV čije područje djelovanja obuhvaća borbu za radnička i socijalna prava žena, protiv rodno uvjetovanog nasilja prema ženama, te zalaganje za reproduktivna i seksualna prava.