Hrvatska je jedna od zemalja s najvišom godišnjom stopom karcinoma štitnjače u svijetu

Hrvatska je jedna od zemalja s najvišom godišnjom stopom karcinoma štitnjače u svijetu- čak 10 slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje, što je poražavajući podatak. Svjetski dan štitnjače obilježava se svake godine 25. svibnja, u sklopu Međunarodnog tjedna svjesnosti o bolestima štitnjače, s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije. O ovoj smo temi razgovarali s dr. Brankicom Gregorić Butinom, specijalisticom otorinolaringologije OB “Dr. Josip Benčević” u Slavonskom Brodu.

- Bolest štitnjače prvenstveno je bolest ženske populacije, no u se zadnje vrijeme često javlja i kod muškaraca. Što se tiče samog pregleda, na Odjelu za gastroenterologiju, endokrinologiju i dijabetologiju ultrazvučno se gleda radi li se o kroničnoj upali štitnjače, hipertireozi ili hipotireozi, a kod nas je, na Odjelu za otorinolaringologiju, planirano pregledavanje ljudi s čvorovima u štitnjači, kojima je potrebna citološka punkcija i s kojima dalje dogovaramo operaciju. Imamo zaista puno posla, a lista čekanja je, nažalost, podugačka. Dnevno u prosjeku pregledamo 12 ljudi, a ultrazvučne preglede vršimo 3 puta tjedno. Sam ultrazvučni pregled jednostavna je i bezbolna metoda koja se radi u ležećem položaju s glavom zabačenom odostraga. Na taj način dobivamo uvid u štitnjaču, sve limfne čvorove na vratu i žlijezde slinovnice, nakon čega, ako je potrebno, dr. Stojadinović i ja isti dan radimo i citološku punkciju, od koje uzorke šaljemo na Odjel za patologiju i citologiju i čiji se nalaz čeka oko tjedan dana- govori. 

Dr. Gregorić Butina rekla nam je nešto više i o samim simptomima bolesne štitnjače- kako ih prepoznati i kada se najaviti na pregled.

    - Čvorovi u štitnjači vrlo su česti. U prosjeku se javljaju u 20 - 50% ljudi svih uzrasta, što je jako velik broj. Smatra se da oko 50% žena ima barem jedan čvor, a oni se najčešće otkriju slučajno, na nekakvom sistematskom pregledu. Takva je situacija i s papilarnim karcinomima, koji su najčešći, koji rastu polako i koji se slučajno pronađu u čak 20% obdukcija. Iz tog bi razloga svi koji imaju genetske predispozicije za ovu bolest svakako trebali pristupiti preventivnom pregledu. U zadnje smo vrijeme imali i pokoji slučaj kod djece, u dobi od oko 14 godina, no to su većinom djeca kojoj je netko u obitelji imao karcinom štitnjače. Njih na ultrazvuke šaljemo padijatrima. U Slavonskom Brodu imamo sve što je potrebno i za dijagnozu i za operativu; jedino što nemamo je nuklearna medicina, no ima ju Osijek, s kojim surađujemo. Što se tiče ostalih promjena u tijelu koje bi mogle ukazivati na nepravilan rad ili bolest štitnjače, najčešće su debljanje ili mršavljenje, te umor, što je povezano s proizvodnjom premale ili prevelike količine hormona štitnjače. No, moram napomenuti da je u Hrvatskoj 1953. godine uvedeno jodiranje kuhinjske soli, čime se drastično smanjila mogućnost pojave gušavosti. 

Pojasnila nam je i u kojim se slučajevima preporuča operacija te koliko traje oporavak.

    - Za operaciju se odlučujemo ako otkrijemo da se radi o velikim strumama koje mogu narušavati disanje, gutanje, dovesti do promuklosti i sl., a apsolutna indikacija za operaciju je bilo koji karcinom ili pak sumnja na isti. Opseg operacije ovisi o citološkoj analizi, o samom pacijentu i o tome kakva je patologija u podlozi. Ako se, dakle, radi o karcinomu koji je veći od 1 cm, ako unutar štitnjače ima više suspektnih karcinoma, ako postoje metastaze na vratu ili ako se radi o velikoj guši koja stvara probleme, svakako ćemo preporučiti vađenje cijele štitnjače, a po potrebi i limfnih čvorova na vratu. No, ako se, pak, radi o manjem karcinomu, sumnji na isti ili neodređenom nalazu, tada preporučamo vađenje polovice štitnjače, nakon čega se čeka trajni PHD nalaz i odlučuje o tome jesu li potrebni lijekovi, ali i reoperacija. S druge strane, nakon vađenja cijele štitnjače, čekamo nalaz patologije kojim otklanjamo sumnju na karcinom i tek tada uvodimo doživotnu hormonsku terapiju Euthyrox ili Letrox. Ove operacije su rutinske, a pacijenti se u bolnici ne zadržavaju više od 3-4 dana. Osobno sam štitnjaču u Brodu operirala u dva navrata, prije deset godina i ove godine. Iz bolnice sam izašla nakon 3 dana, a na posao sam se vratila nakon 10 dana. No, sam oporavak ovisi o osobi- otkriva nam dr. Gregorić Butina.