Za vrijeme načelnikovanja Dr. Henrika Duffeka, te za predsjednikovanja gđe. Gide Koprivčević "Hrvatskim dobrotvornim gospojinskim društvom", u Brodu je 9. siječnja 1935. godine otvoren "Dom milosrđa - ubožnica", starački dom. Za ovu socijalnu ustanovu, kupila je gradska općina 1933. godine veliku prizemnu kuću gospodina Antuna Dottermanna na uglu Štampareve i Zrinske ulice, gdje je nekada bila poznata Dottermanova gostionica "K bijeloj mački" Tu se rado svraćalo na kuglanje, pečene janjce, jauznu, dobro vino...Dottermann je držao i trgovinu. Njegove su bile i dvije kuće u Štamparevoj koje se vežu na ovu uglovnicu. No, Doterrmann je skrahirao i sve je morao prodati.
Zgrada je za ubožnicu preuređena i obnovljena tako da je mogla potpuno poslužiti svojoj svrsi i u nju se moglo smjestiti 40 siromašnih staraca i starica grada Broda. Za rad ubožnice bila su osigurana sva potrebna materijalna sredstva.
Svečano otvorenje 'Doma milosrđa' predviđeno je za Božić 1934. godine, kako je izvješćivao ondašnji tisak, ali u Spomenici Hrvatskog dobrotvornog gospojinskog društva u Brodu nalazimo podatak da je ubožnica otvorena početkom 1935. godine.
Spominje se da je upravitelj ubožnice bio Josip Škaberna Zagorac, demobilizirani podoficir.
Hrvatsko dobrotvorno gospojinsko društvo skrbitelj brodske sirotinje i ubogih, još od svog osnutka 1895. godine, živo je nastojalo već petnaestak godina ranije da se u Brodu
podigne ubožnica. U tu je svrhu osnovalo i zakladu, prikupilo znatna novčana sredstva, kako bi ispunilo svoju osnovnu zadaću: “uzdržavanje i pomoć nemoćnih staraca i starica, jadnika koje je bura života skrhala, pa u njima plaminja još samo nada u smrt. Sve ih je na svijetu ostavilo. I snaga i sreća i zdravlje. Nigdje nemaju nikoga svoga, raditi ne mogu, a živjeti se mora”, piše u Spomenici Gospojinskog društva.
O tim nastojanjima Gospojinskog društva oko izgradnje ubožmce čitamo u “Hrvatskoj zajednici” iz 1921. Godine: “U gradu Brodu ima koliko nam je poznato oko trideset osoba,koje radi starosti I radi nesposobnosti za privredu žive od pomoći dobrih ljudi I od mjesečnih stalnih priloga, koje im daje Dobrotvorno hrvatsko gospojinsko društvo i gradska općina. Ti prinosi koji se kreću između 50- 100 K mjesečno za pojedine osobe, tako su neznatni da se u današnje doba velike skupoće sa time nikako živjeti ne može.
Hrvatsko dobrotvorno gospojinsko društvo je za to zaključilo na prijedlog ing. Joze Pilara, odbornika toga društva, da se u Brodu povede akcija kako bi se za sirote sagradio dom, gdje bi te za privredu nesposobne osobe našle utočište. Ing. Pilar je u stvari bio kod g. gradonačelnika Bublića, koji je stvar prihvatio, obećavši da će gradska općina za gradnju ubožnice potrebito zemljište besplatno ustupiti i da će i za gradnju u proračunu osigurati stanovitu potrebnu svotu. Kao gradski zastupnik iznijeti će g. ing. Pilar i čitavu stvar pred gradsko zastupstvo. Hrv. dobrotvorno gospojinsko društvo će pod vodstvom svoje solo odlične predsjednice gde Friedrich tijekom ove zime poraditi, da se privatnici za gradnju ubožnice zainteresiraju i ono će pokrenuti akciju za sabiranje priloga, a i sve zabave ove zime, poduzet će Gospojinsko društvo u tu svrhu, pa se ono nada, da će se tako sakupiti jedna vrlo povoljna glavnica, koja će zajedno sa novcem koji sada kod grada u tu svrhu stoji na raspoloženje, na novi prinos grada dostajati, da se podigne ubožnica u Brodu.
Sad raspolaže zaklada za gradnju sirotišta u Brodu svotom od K 51.950, od gradske je aprovizacije ove godine osigurano K 30.000, a imovina je uboške zaklade grada Broda K 61.000, ukupno dakle stajalo bi sada na raspoloženje okruglo K 143.000.
Uz dobru volju pripomoć privatne inicijative, a to je dalo Hrvatsko dobrotvorno gospojinsko društvo, nadamo se da će se moći u Brodu podići ubožnica.
lzgradnja ubožnice bila bi prvi korak za ublaženje socijalne bijede u našem gradu.” l, ubožnica je otvorena, kako je već rečeno, 1935. godine. No, ubrzo je postala pretijesna.
U Državnom arhivu u Brodu nalazi se nacrt dogradnje ubožnice, odobren rješenjem Tehničkog odjeljenja gradskog poglavarstva 1939. godine, potpisaoga je ing. Geršić, no čini se da to nije izvedeno, jer tako velika dogradnja na krilo zgrade u Zrinskoj ulici danas se ne vidi.
Poslije Drugog svjetskog rata u ubožnici je bio kožno-venerični odjel gradske bolnice. Danas ćemo teško prema ovoj fotografiji iz pedesetih godina prepoznati zgradu ubožnice. Sada je na uglu buffet ”Globus”, a u krilu zgrade u Zrinskoj ulici cvjećarnica “Orhideja” i još jedan kafić imenom “Stella”. lzgled zgrade je toliko izmijenjen da ju još samo po tavanskim otvorima iznad bivših prozora raspoznajemo.
Autor: Zvonimir Toldi
