Sto godina je od izgradnje brodske bolnice u Štamparevoj ulici, na mjestu gdje je do 1888. godine bila tkalačka škola, koja je te godine izgorjela.
Do 1873. do ukidanja Vojne granice, Brođani su se liječili u „festungu“, u vojnoj bolnici, koja je tu bila već u 18. stoljeću, u zapadnom-lijevom krilu tvrđavskog „kavalira“. U 19. stoljeću garnizonska bolnica ima čak 25 prostorija i posebnu kuhinju. Onda je došla zabrana liječenja građana u vojnoj bolnici, te je grad unajmio jednu privatnu kuću na Trgu sv. Trojstva u kojoj je u dvije prostorije moglo naći smještaj tek 5-6 bolesnika. Od godine 1882. pa do 1896. bolnica se nalazila u iznajmljenim zgradama kontumaca (danas Vrazova ulica br. 11), a tu je do ukinuća kontumaca (1872.) bio stan ravnatelja te sanitetske ustanove na granici prema Turskoj. Ali te vlažne u mračne prostorije nisu niti najmanje odgovarale za bolnicu, osim toga, iz bara na Vijušu širio se zadah ustajale vode, što je tu turobnu atmosferu još pojačavalo. Tada se bolnica premješta u Pivarsku ulicu br.2 (danas Štamparova br. 6 i 8) u kuću koja je također iznajmljena, uz najam od 300 forinti godišnje. Iste godine (1896.) grad je smogao snage i novca da započne gradnju nove bolnice. Bilo je to za vrijeme načelnikovanja Dragutina Piskura. Bolnica je završena 1898. godine i grad se s njom mogao ponositi. Suvremenu njegu mogla je pružiti za 40 bolesnika.
Predloženo je da nova bolnica nosi ime Njegovog Veličanstva cara i kralja Franje Josipa I., jer te je godine u cijeloj Monarhiji slavljena pedesetogodišnjica vladanja istog cara i kralja, pa je i Brod želio tu veliku obljetnicu dostojno obilježiti. O tome čitamo u zapisnicima Gradskog poglavarstva 5. rujna 1898. Na sjednici su bili prisutni: P.n.g.g.: Jakob Kohn, Antun Leskovac, Angelo D'Elija, Stjepan pl. Horvat, Mile Lacković, Coloman Benčević, Vujo Fridrich, Šandor Lorschy, dr. Vatroslav Brlić, Đuro Kirchoffer, Franjo Stano, Mesić, Hrženjak, Jenčiković, Kajganović. Izostao je Ivan Baumeister, Zefir Marac, Eugen Šrepel i Ante Damjančević.
„Prije početka sjednice prijavlja g. dr. Vatroslav Brlić predlog poduprt sa dovoljnim brojem p.n. gradskih zastupnika, da se isposluje da novo sagrađena gradska bolnica smije nositi ime Njegova Veličanstva cara i kralja Franje Josipa I.
Prijedlog glasi ovako: Povodom 50. godišnjice sretnog vladanja Njegova Veličanstva, našega premilostivoga cara i kralja Franje Josipa I. spremaju se narodi stojeći pod njegovim moćnim žezlom, da dadu tom zgodom dokaze svoje sinovske ljubavi i podaničke vjernosti, pa i mi Hrvati nesmijemo zaostati za drugim narodi. Napose gradu Brodu pruža se prilika, pa prema intencijama samog Njegovoga Veličanstva, koje idu zatim, da se jubilarna godina humanitarnimi i prosvjetnimi dieli ovjekovječi – pokaže da i on stoji u redovih odanih gradova.
Grad Brod je baš ove godine sagradio i bolnicu i žensku učionu, dakle takoce zavode, koji napose odgovaraju intencijam Njegovog Veličanstva.
Od svih drugih zavoda, osobito se ističe i svojom vanjštinom i svojom uredbom sagrađena bolnica, koja bi bila dostojna, da na uspomenu ove jubilarne godine nosi ime samoga Njegovoga Veličanstva, našeg premilostivog kralja. Stoga uzroka predlažu potpisani gradski zastupnici, da gradsko vieče zaključi zamoliti putem visoke kr. zemaljske vlade – dozvolu od samoga Njegova Veličanstva, da novosagrađena gradska bolnica smije Previšnjom dozvolom nositi na viečna vremena ime Njegova kralj. Apoštolskoga Veličanstva Franje Josipa I.
Gradsko zastupstvo jednodušno sa oduševljenjem prema predlog, ter poziva gradsko poglavarstvo, da na ime gradskoga zastupstva zakonitim putem podnese smiernu predstavku da Njegovo Veličanstvo Premilostivi car i kralj Franjo Josip I. blagoizvoli udostojiti se milostivo podieliti pravo, da novo sagrađena gradska bolnica nosi ime Njegova Veličanstva“
Predstavka je upućena, te izabran „svetčanstveni odbor“ za proslavu 50. godišnjice Previšnjeg vladanja, ali grozno umorstvo kraljice Elizabete, žene cara Franje Josipa I., koja izdahnu probodena turpijom od ruke anarhista, poremetilo je i odgodilo sve ove planove. No, pozitivni odgovor stigao je u veljači 1899. godine.
Bila je to jedina točka sjednice Gradskog zastupstva, a zapisana je ovako: „Gradsko zastupstvo sa burnim trokatnim poklikom Živilo Njeg. Veličanstvo, ter sa homogijalnim čuvstvima, uzima uz podaničku vjernost i odanost previšnje riešenje do najugodnijeg znanja, ter podjedno jednodušno zaključuje, putem presvietl. gosp. kr. vel. župana, na Previšnje Priestolje podnijeti najsmjerniju zahvalu Njegovom Apoštolskom Veličanstvu za osobitu milost, kojom je vazda vjerni i odani Brod premilostivo odlikovan dozvolom, da se nova bolnica zove previšnjim imenom Njegova Veličanstva:“
Tada je na zgradu bolnice postavljena mramorna ploča s natpisom:
Za vladanja cara i kralja
Franje Josipa I.,
Za banovanja Dragutina
grofa Khuen-Hedervary-a de Hedervar
za velikog župana
dra Nikole pl. Jurkovića
ter načelnikovanja
Dragutina Piskura
Podiže grad Brod iz vlastitih sredstava
ovu opću javnu gradsku bolnicu
u spomen sretnog
pedesetogodišnjeg vladanja
FRANJE JOSIPA I.
1898.
Komadi ove ploče nalaze se danas u Muzeju Brodskog Posavlja.
Autor: Zvonimir Toldi (2002.)
