Naslovna / Parlamentarni izbori / Svjetski raritet: U općini Klakar 400 parova blizanaca i 6 trojki

PRIčE

Svjetski raritet: U općini Klakar 400 parova blizanaca i 6 trojki

Svjetski raritet: U općini Klakar 400 parova blizanaca i 6 trojki
Portal035
  • 2023-11-27 14:00:00

Pučki istraživač i pisac Mato Blaževac Pajkov iz Donje Bebrine kod Slavonskog Broda priprema novu knjigu i obrađuje temu koja bi mogla biti svjetski raritet. U razgovoru za CRONA.hr otkriva o čemu se radi.



 



Dvije tisućite godine sam objavio knjigu „Donja Bebrina“, popisao sam sve blizance i ono što je bilo interesantno za knjigu, popis blizanaca od 1856. do 2000. godine i to je velik broj.



Koliko ih je?



 



Prije godinu dana uspio sam doći do još starijih podataka, ali prateći to sve shvatio sam da na cijeloj župi i ostalim selima, Gornja i Donja Bebrina u općini Klakar, i oni imaju dosta blizanaca. Došao sam do podatka da je rođeno, po matici krštenih, 282 para blizanaca i šestoro trojki. Imamo i danas žive trojke: Gabrijela, Veroniku i Davida. Oni su 2000. godište. Njihova mama, to se mora spomenuti, Ankica Matičević, djevojački Bazo, ona je u prvoj trudnoći rodila blizance, a u petoj je rodila trojke. Nažalost, imala je tragediju, muž joj je umro u Turskoj, trojke blizanaca su imali tada možda oko godinu dana. Ali ta hrabra žena je stvarno izdržala i odgojila divne ljude.



 



Radio sam analize, koliko je bilo muških blizanaca, a koliko ženskih, u kojem mjesecu ih se najviše rađalo pa dođete do podatka da je jedna žena tri puta rodila blizance. E sad, ima tu problema s genetikom i stručnošću. Raspitivao sam se kod naših ginekologa, ali ne znaju. Morao bih ići do genetičara poput Radmana, jer navodno je žena ta koja nosi gen blizanaca, a muškarac tu ne odlučuje ništa, iako ja u to baš i ne vjerujem, ali dobro. Dakle, imamo 282 blizanaca plus 6 trojka, međutim u 18. stoljeću imate vrlo lošu evidenciju, čak nekoliko godina nedostaju matice i ljudi u početku 1700. godine nisu imali u praksi da su djecu nosili na krštenje. Naša župa je bila pod samostanom u Slavonskom Brodu i morali ste dijete kada se rodi odnijeti u torbi na krštenje u Brod, a bila je vrućina, bila je zima, hladnoća, ljudima se nije ni dalo, tako da smatram da je to jedan od razloga zašto je loša evidencija.



 





Mato Blaževac Pajkov



 



Dakle, pretpostavljate da je taj broj još i veći?



 



Da, sada ćemo doći do toga... Ja mislim da tu nedostaje 50 blizanaca i to sve mogu dokumentirati. To su sve teze i pretpostavke, ali koje imaju uporište. U 17. stoljeću u 30 godina nemate nikakve evidencije, a imate 90 blizanaca. Da se u tih 30 godina sve popisalo, što bi dobili? Dakle, pretpostavka je da je blizanaca bilo više, rodi se dvoje ili troje, jedno preživi koje se krsti, a drugo koje nije preživjelo nije se navodio. Rađala su se djeca druge vjeroispovjesti. Imali smo mi učitelje židove, protestante, pravoslavce... ima tu još puno analiza koliko je žena rodilo... 400 blizanaca je bilo sigurno!



 



Onda sam išao na to da vidim djevojačko prezime žena koje su rađale i dođem do frapantnog podatka da su žene djevojačkog prezimena Leović najviše rađale blizanaca, njih 20, onda je Zvirotić, pa Blaževac, pa Marković. To su sve Donjobebrinska prezimena. I sada kada bismo pitali doktore genetičare, oni bi rekli da to je gen, takva sredina, ali ja mislim da bi tu moralo biti nešto endemsko, da bi tu moralo biti nešto više od čiste genetike. Jer kada pogledate u Bebrini imate trenutno 11 pari blizanaca. Dobro, neki su umrli, neki su se poženili i poudavali, ali na 370 stanovnika imamo 11 pari blizanaca, a više od pola žena nisu Bebrinke. Pa nije moguće da smo mi samo ženili žene koje rađaju blizance. Ja kao laik nemam pravo donijeti zaključak, nisam stručan, ali mislim da se radi o nečemu poput endemske nefropatije.



O čemu se tu radi?



 



Endemska nefropatija upalna je bolest bubrega, oblik intersticijskog nefritisa, koja se javlja na točno određenim područjima. Prvi puta je prepoznata 1920-ih godina, među malim zajednicama duž rijeke Dunav i njenih pritoka, na području današnjih zemalja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije. Postoji otprilike desetak manjih područja gdje se bolest pojavljuje, koja su uglavnom ruralna. Između područja ne postoje nikakve poveznice osim bolesti. Od bolesti jednako obolijevaju došljaci kao i starosjedioci. U Hrvatskoj je jedino žarište endemske nefropatije u zapadnom dijelu bivše općine Slavonski Brod u 14 sela, omeđenim rijekom Savom na jugu, gorjem Dilj na sjeveru, Slavonskim Brodom na istoku i rijekom Orljavom na zapadu.