JMBG ukinut nakon 46 godina

Hrvatski Sabor raspravlja konačnom prijedlogu zakona kojim bi prestao važiti Zakon o matičnom broju. Naime, danom prestanka važenja tog zakona, 1. siječnja 2023. godine, prestaju se određivati matični brojevi građana.

JMBG je u Hrvatskoj uveden 1976. godine, a prilikom uvođenja građanima se dodjeljivao s obzirom na mjesto stanovanja te nakon toga po mjestu rođenja. U njega su kodirani  datum i regija rođenja, kao i redni broj te spol građana.

Novi identifikacijski broj, odnosno osobni identifikacijski broj (OIB), uveden je 2009. godine, kao zamjena za JMBG. U prijelaznom razdoblju oba su broja bila u upotrebi. Danas isključivo koristimo OIB, no JMBG se i dalje koristi za koordinaciju podataka među državnim registrima.

“Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam.

Naime, osobi koja je preminula prije 31. prosinca 2008.g. odnosno osobe koje su nestale/stradale tijekom Domovinskog rata ili članovi obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije i ne može biti određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja”, stoji u Zakonu.

Što stoji iza 13 znamenki JMBG-a?

U 13 znamenki JMBG-a su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i spol. Prvih sedam znamenki JMBG-a označava vaš datum rođenja, dvije znamenke nakon toga su oznaka regije rođenja, sljedeće tri znamenke označavaju spol i redni broj, a zadnja, 13. znamenka je kontrolni broj.