Deseci milijuna eura bačeni u prazno: Hoće li Hrvatska tužiti BiH?

Most na Savi kod Gradiške stoji – dovršen, plaćen i neiskorišten. S hrvatske strane završena je i brza cesta, kao i granični prijelaz, no promet ne teče. Razlog nije tehničke, nego političke prirode – unutarnji sukobi u Bosni i Hercegovini koji su, po tko zna koji put, međunarodni infrastrukturni projekt pretvorili u simbol blokade i institucionalne nemoći, piše Politički.ba.

Hrvatska je u ovaj projekt uložila desetke milijuna eura: u polovicu mosta preko Save, u brzu cestu koja bi trebala spojiti Gradišku s autocestom Zagreb – Beograd te u granični prijelaz na svojoj strani. Unatoč tome, sve stoji jer BiH nije osigurala osnovni preduvjet – postavljanje carinskih i graničnih službi na svojoj strani.

Blokada dolazi iznutra. Zijad Krnjić, bošnjački član Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH, zaustavio je izmjene propisa potrebne za otvaranje prijelaza. Kao uvjet traži promjenu koeficijenata za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza između Republike Srpske i Federacije BiH, smatrajući da je sadašnji model na štetu Sarajeva. Banja Luka to odbija, a prometni projekt ostaje taoc političkog nadmudrivanja.

Postavlja se logično pitanje: može li Hrvatska zbog toga tužiti Bosnu i Hercegovinu?

Nakon konzultacija s više međunarodnih pravnih stručnjaka, odgovor je – teoretski da, ali uz vrlo neizvjestan ishod. Ključni problem je izostanak jasne ugovorne klauzule koja bi precizirala što se događa u slučaju da jedna strana ne ispuni obvezu otvaranja prijelaza. Bez takve odredbe, eventualni sudski postupak bio bi dug, skup i neizvjestan.

Za sada, barem službeno, Hrvatska ne razmišlja o tužbi. Iz Hrvatskih cesta, investitora brze ceste koju je gradilo banjolučko poduzeće Integral inženjering, potvrđeno je da ne planiraju tražiti odštetu zbog nemogućnosti korištenja ceste, iako se infrastruktura mora redovito održavati bez obzira na promet.

Brza cesta bit će puštena u promet kada svi potrebni preduvjeti budu ispunjeni, uključujući povezanu infrastrukturu izvan nadležnosti Hrvatskih cesta. Održavanje se provodi sukladno važećim propisima, neovisno o intenzitetu prometa, poručili su.

Ni hrvatsko Ministarstvo financija, nadležno za izgradnju graničnog prijelaza, nije ulazilo u špekulacije o tužbama. Za dodatna pitanja uputili su na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, no odgovor zbog božićnih blagdana nije stigao.

U cijeloj priči ne treba zanemariti ni Europsku uniju. EU je sudjelovala u financiranju projekta – višemilijunskim grantom za most na Savi, ali i s desetak milijuna eura za mahovljansku petlju, ključnu za ovaj prometni pravac. Ipak, ni Bruxelles zasad ne razmatra tužbu protiv BiH, iako ima znatno jače instrumente pritiska, s obzirom na to da financijski podupire i opremanje graničnih prijelaza te institucija UIO-a BiH.

Neformalno se doznaje da je Europska unija čak planirala poslati delegaciju na svečano otvaranje brze ceste u Hrvatskoj, no plan je povučen u posljednji trenutak, kada je postalo jasno da BiH neće otvoriti prijelaz.

Dodatnu pravnu nesigurnost stvara činjenica da bi prijelaz, čak i da je otvoren, radio u privremenom režimu. Naime, BiH i Hrvatska još uvijek nisu potpisale novi sporazum o graničnim prijelazima kojim bi ovaj objekt bio trajno definiran, što bi u eventualnim sudskim postupcima moglo igrati važnu ulogu.

Na kraju, ostaje gorak dojam još jedne međunarodne blamaže. Infrastruktura je izgrađena, novac potrošen, promet zaustavljen. Pitanje koje se nameće nije samo hoće li Hrvatska ili EU tužiti BiH, nego i koliko je realno očekivati ozbiljna strana ulaganja u zemlju u kojoj politički sukobi mogu blokirati projekte od regionalnog i europskog značaja – bez ikakvih posljedica.