Alaj pjevam i pjevati znadem
Jubilarnom, 20. regionalnom smotrom folklornih pjevačkih skupina Slavonije, Baranje i Srijema „Alaj pjevam i pjevati znadem“ u Slavonskom Brodu, nastavljeni su programi 52. Brodskog kola, najstarije smotre izvornog folklora u Hrvata čiju je iznimnu važnost, dugovječnost, izvornost i posebnost prepoznalo i svojim generalnim pokroviteljstvom podupire Ministarstvo kulture.
Stoga i glavni organizator, predsjednik Folklornog ansambl Broda Josip Perčević ima razloga biti zadovoljan odnosom države prema smotri folklora Brodsko kolo koja svoje programe održava tijekom cijele godine, a središnji – smotra izvornog folklora Brodsko posavske županije, smotra koreografiranog folklora Hrvatske i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji - su u mjesecu lipnju u baroknoj Tvrđavi Brod.
„Rekao bih da nam je ipak važnije da naš narod saživi sa smotrom folklora koja ima najdužu tradiciju u Hrvatskoj, no čini se da iz godine u godinu imamo puno više gostiju iz drugih krajeva Hrvatske nego samih Brođana kao domaćina koji još nekako stidljivo pristupaju svemu. Programi Brodskog kola imaju tradicijsko utemeljenje. Krajnje je vrijeme da se ta baština naših predaka zapamti i sačuva od zaborava, a upravo je to imperativ programa smotre Brodskog kola.“, kaže Josip Perčević.
Jedan od tih programa jedinstvena je i smotra pjevačkih skupina Slavonije Baranje i Srijema, na kojoj su i ove godine nastupile ponajbolje folklorne pjevačke skupine i to iz: Strizivojne, Novog Grada, Dragalića, Babine Grede, Gunje, Vranovaca-Bukovlja, Brestovca, Bošnjaka, Podgorača, Slavonskog Kobaša, Šljivoševaca, Bickog Sela, Velimirovca, Slavonskog Broda, Starih Mikanovaca i Antunovca.
Riječ je o specifičnom programu Brodskog kola, u kojemu sudjeluju skupine koje su bile najbolje na županijskim smotrama. „Folklorno pjevanje je u Slavoniji najčešće je u a capella izvedbi, dakle, bez glazbene pratnje. Pjevaju se deseterački stihovi, na melodije svatovca, bećarca, pokladarca, drumarca, pjesme s pripjevima, kolske napjeve. Na ovoj smotri pjevačke skupine predstavljaju se s po tri pjesme, već spomenut deseterac, potom jednu staru slavonsku izvornu pjesmu i skladanu autorsku pjesmu koja je nastala na tradicijskom slavonskom napjevu. Pjevanje je višeglasno, posebno se prati „drugi glas“, kao i glas počimatelja, važan je izbor pjesme, odnosno novost pjesme.“, pojasnio je Zvonimir Toldi, etnolog, član stručnog povjerenstva koje na smotri odabire najkvalitetniju pjevačku skupinu kao predstavnika regije za Državni susret malih vokalnih sastava. Ta državna smotra 29. listopada 2016. okupit će najuspješnije vokalne sastave iz četiri kategorije i više od 300 sudionika.
Ivica Vlašić
PRETHODNA VIJEST