Mr.sc. Dragoslav Dragojlović: Bila je ovo nepogoda mezoskalne veličine

Što se dogodilo jučer i otkuda nezapamćena oluja na našim prostorima? Danima su temperature zraka bile 34-35 °C, ali nesreća je u tome što se tlo ugrijalo na nezabilježenih 30°. Dolazak veće količine vlažnog zraka na tako pregrijane površine bio je uvod u katastrofu.

NEPOGODA MEZOSKALNE VELIČINE

Kolege s portala Priznajem.hr razgovarali su  s meteorologom  mr.sc. Dragoslavom Dragojlovićem iz DHMZ, inače rođenim Brođaninom i športskim pilotom koji (ne)vremenske prilike na ovim prostorima dobro poznaje.

- U Slavonskom Brodu energija nevremena bila je i jača nego na Zapadu jer je toplina tla bitno utjecala ali i priliv vlažnog zraka bio je veći.  Ovdje je bitno naglasiti dosada ne baš zabilježenu pojavu na mezoskalnoj  veličini.- govori Dragojlović.

Podsjećamo, oblaci na našim širinama postoje do visine od 8 km, rijetko do 10 km. Nakon toga sukladno jednadžbi stanja, kondenzacija više nije moguća te se taj dio atmosfere označava kao tropopauza. Visoko iznad tropopauze pojavljuje se pri kraju atmosfere pokoja formacija kondenziranog ugljikovog dioksida i drugih plinova, ali tu je atmosferi kraj.

Kumulonimbusni sloj (Cb) prešao je granicu od 13 kilometara i u taj dio atmosfere dopremio enormnu količine vlage. Već na visini od oko 8 km vlaga bi postala led (tuča,) ali ovdje je otišla u stohastičko, konfuzno stanje i hranila cirkularnu frontu promjera 100 do 200 km. Vjetrovi u fronti dosezali su i preko 180 km/h,  a fronta se premještala na istok enormnim brzinama ponekad i preko 50 km/h.

Toplo tlo na koje je nailazila u Slavoniji samo je hranilo sustav energijom. U razgovoru s nekoliko pilota saznali smo kako ovakvu cirkularnu formaciju još nisu vidjeli niti po visini niti po radijusu, jer takvi obično budu uragani. U daljnjem sloju kumulusi su se spustili do čak 15 metara iznad tla i usisavali topli zrak, a rotacija fronte prenosila je energiju prema vrhu sustava. Golim okom bila je vidljiva razlika u lomu svjetlosti po vertikali zbog razlike tlaka i agregatnog stanja vode- pojasnio je Dragojlović.

Prema definiciji; tropska oluja je meteorološka pojava na Zemlji koja se sastoji od brzih vjetrova te mnogo kiše. Nastaje u tropskim krajevima, može trajati nekoliko dana ili tjedana i česta je pojava na istoku SAD, Jugoistočnoj Aziji i na sjeveru Australije. Forma i snaga ovih vjetrova bila je na granici ovakve pojave, do sada nezabilježene u Hrvatskoj.

Svakako je dobro stalno i preventivno orezivati drveće, pratiti prognozu i naravno uplatiti osiguranje, jer na nevrijeme na ovakvoj skali ne možemo utjecati…