Naslovna / Parlamentarni izbori / Što znamo o ledenim dobima?

OSTALO

Što znamo o ledenim dobima?

Što znamo o ledenim dobima?
Portal035
  • 2023-01-28 14:00:00

 





 



Povodom osamnaestog po redu izdanja popularne manifestacije Noć muzeja, u Muzeju Brodskog Posavlja pred prepunom dvoranom održano je predavanje „Što znamo o ledenim dobima?“ . Predavač je bio prof. dr. sc. Tihomir Marjanac iz zagrebačke Udruge ProGEO-Hrvatska, a koji je široj javnosti najpoznatiji iz emisije „Andromeda“ Drugog programa Hrvatskog radija.





 



 Tihomir Marjanac rođen je 1953. godine u Zagrebu. Studij geologije završio je na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao. Postdoktorsko usavršavanje bilo je u Norveškoj. Tijekom studija i neposredno nakon radio je u Institutu za geološka istraživanja u Zagrebu. Do 2018. godine bio je zaposlen na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se sedimentologijom, istraživao je paleoseizmičke događaje, udare asteroida, procese okršavanja i paleoklimu tijekom posljednjih dva milijuna godina, a posebno oledbu Dinarida.





 



Prof. Marjanac sinoćnje predavanje je započeo objašnjenjem stvarnih klimatoloških epoha i uzrocima tih ciklusa, razbivši usput i mit, odnosno narativ koji slušamo kroz medije o antropogenom (ljudskom) utjecaju. Kroz prezentaciju popraćenu i kartama geološke prošlosti objašnjavao je pojave i posljedice ledenih doba na području Hrvatske. Pojasnio je i dokazao dokle su se spuštali ledenjaci na našoj obali, a bilo je zanimljivo vidjeti i promjene razine Jadranskog mora te periode tih događanja.



 



 



Svakih deset do jedanaest godina naše sunce prođe kroz minimum, odnsono maksimum aktivnosti. Na to se nadovezuju (superponiraju) ciklusi udaljavanja i približavanja Zemlje suncu, variranja nagiba osi vrtnje i Zemljine ekliptike. Planeti gravitacijom mijenjaju putanju Zemlje,  ali i doprinose vulkanskoj aktivnosti; tu i tamo „kresne“ nekakva meteor (bolid) i napravi promjene.... Cijeli solarni sustav putuje oko centra galaksije i ulazi, odnosno izlazi iz područja plina i prašine. Ovo su sve redom utjecaji na skali vremena i energije u usporedbi s kojima je čovjekov utjecaj za vrijeme holocena zanemariv. Prema definiciji, holocen je interglacijalno razdoblje ( razdoblje između dva ledena doba) u kojemu i sada živimo, a započelo je naglim zatopljenjem oko 9500 godina pr. Kr.





 



VARIJACIJE KLIME





 



Saznali smo kako je tijekom zadnjih 2 milijuna godina klima povremeno bila nestabilna ( sa čak 62 ledena perioda!) te kako smo u 500.000 godina imali pet ledenih doba-  bitno dužih i težih od ovoga s čime nas danas plaše.



 



U Zemljinoj povijesti (na geološkoj skali) izmjenjivala su se ledena razdoblja kada je ugljikov dioksid bio nizak s manje od 500 ppm (danas smo dostigli jedva 300) , a ledeni pokrovi (5-8 km debljine!!!) pokrivali su polove i kontinente. Također, postojala su i topla razdoblja kada je CO2 činio više od 1000 ppm u svakom kubičnom metru atmosfere, a nije bilo ledenog pokrova niti polarnog leda.



 



Pojedina topla i hladna razdoblja trajala su milijunima godina i utjecala na razvoj života. Za sada znamo kako su dugo-periodične promjene imale astronomske uzroke izvan Sunčevog sustava. Ergo, čovjeka, auta, dimnjaka niti na vidiku a klime, odnosno periodi divlji!? Tko nam prodaje maglu danas i zašto, zapitali su se nazočni.



 



Usput za društvenjake, ppm – „parts per million“ upotrebljava se za izražavanje koncentracije u relativnim proporcijama i bezdimenzionalna je veličina. Ovdje označava molekule CO2 u odnosu na sve druge molekule iz uzorka ili otisaka (pra)atmosfere (O2, N2, O3, H2O, He2, Ar,....)



 



Oduševljenja publika se aktivno uključila mnogobrojnim pitanjima, te naposljetku predavača nagradila gromoglasnim pljeskom. Izvrstan odaziv na ovo predavanje pokazao je kako interesa za popularno- znanstvene teme u Slavonskom Brodu ne manjka, što su organizatori u Muzeju Brodskog Posavlja izvrsno prepoznali.



 



Zoran Grgić, mag.ing.