Zaštiti izvornost i autohtonost slavonskog meda

Slavonski pćelari prije godinu dana su pokrenuli inicijativu i nadaju se kako bi se uskoro trebala i ostvariti, jer nevjerojatno zvuči podatak da njihov med nije zaštićen nijednom od europskih oznaka. Iz tog razloga su pokrenuli projekt zaštite izvornosti tog autohtonog hrvatskog proizvoda. Bagremov, kestenov, sincokretov, lipov te med uljane repice uskoro bi trebali dobiti etiketu izvornog slavonskog, kroz projekt koji su financijski podruprle slavonske županije. Projekt je pokrenut u Virovitičko-podravskoj županiji s ciljem udruženih slavonskih pčelara je podignuti kvalitetu, ali i cijenu svog meda te povećati isplativost proizvodnje

– Europska unija potiče zaštitu regionalnih proizvoda, a nama je stalo da brendiramo postojeću kvalitetu. Naš je med u Europi, osobito u Njemačkoj, veoma cijenjen i priznat, no tamošnji ga trgovci pakiraju kao svoj. Ishođenjem certifikata stekli bismo prednost u odnosu na druge proizvođače – kaže Stjepan Aračić, predsjednik Pčelarske udruge “Zrinski” iz Slavonskog Broda za Večernji list.

Iako je danas u Hrvatskoj čak 11 tisuća pčelara s 550 tisuća pčelinjih zajednica, samo lane je iz Kine uvezeno 300-tinjak tona meda koji se miješa s domaćim, a važno je za napomenuti kako se u Hrvatskoj proizvodi čak 50% više meda od naših potreba.

– Osim neupitne kvalitete, i brendiranje meda važno je ako želimo postati konkurentni na zahtjevnom europskom tržištu. Time se naš proizvod popularizira i sjeda u uho potrošačima – kaže pčelar Toni Guberac, koji na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Tomici kod Slavonskog Broda ima oko 150 košnica. On smatra kako bi se u cijelom postupku ipak trebalo ograničiti samo na neke specifične sorte poput medljikovca, amorfe ili lipe, koji su u Slavoniji izrazito kvalitetni.