"Brojke nisu dobre, sve više mladih počini samoubojstvo "

Međunarodni je dan prevencije suicida.

Godišnje u svijetu samoubojstvo počini gotovo milijun ljudi, a brojka se svake godine povećava. U Republici Hrvatskoj prošle je godine na ovakav način život skončalo 566 osoba.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova žene su počinile 117, a muškarci 449 tj.gotovo četiri puta veći broj suicida. U dobnim skupinama od 15 do 25 godina bila su 44 izvršena samoubojstva, što je porast od čak 57,1% u odnosu na godinu ranije.

Od svih dobnih skupina najviše je počinitelja u dobi iznad 65 godina. Njih čak 225 oduzelo je sebi život, što predstavlja 39,7% od ukupnog broja suicida u Republici Hrvatskoj. Što se podataka na razini naše županije tiče, u protekloj je godini 37 osoba sebi oduzelo život, od čega 26 muškaraca i 11 žena. Sukladno trendovima na nacionalnoj razini, također je najveći udio osoba starije životne dobi. Najčešće metode izvršenja bile su vješanjem, hladnim oružjem i trovanjem, dok je utorak dan sa najviše zabilježenih slučajeva suicida. Nova loša vijest je podatak da su u porastu slučajevi suicida osoba mlađe životne dobi, o čemu nam je više rekla dr. Dubravka Ergović iz brodske Opće bolnice „Dr. Josip Benčević”.

- Zabrinjavajuće je da je porast od čak 50% u populaciji starosti od 15 do 24 godine jer obično se suicid veže uz stariju životnu dob. Osobe starije od 65 godina svjesne su da se bliži kraj života, a često se suočavaju sa samoćom, naizgled nerješivim problemima i dijagnozama teških bolesti stoga u suicidu vide izlaz. Još je nepoznato zbog čega se sve više mladih odlučuje na ovaj čin, ali pretpostavka je i da ova pandemija ima popriličan utjecaj, međutim, o tome ćemo više znati u budućnosti kada se provedu određena istraživanja na tu temu- pojašnjava Ergović.

Pitali smo i na koji si način osobe najčešće odluče oduzeti život.

- Što se načina tiče, kod nas i dalje prednjači vješanje. Prije je bilo više slučajeva samoubojstva vatrenim oružjem, posebice nakon rata. Međutim, uspješnim radom policije na poticanju dragovoljne predaje oružja broj ovakvih slučajeva se smanjio. Žene pak češće posežu za tabletama. Također, važno je napomenuti i kako je alkohol bitan čimbenik u odluci, posebice kod muškaraca. S time da nije bitno je li osoba alkoholičar ili ne, stanje opijenosti smanjuje inhibicije i osobe donose impulzivnije odluke pa tako i ove nepovratne- kaže Ergović.

- Vrijedi naglasiti kako se dobar broj suicida može spriječiti jer uglavnom su osobe koje najavljuju takav potez željne pažnje i razumijevanja te se komunikacijom i aktivnim slušanjem može riješiti puno toga. Većinom se ljudi boje da će reći nešto krivo osobi koja priča o namjeri da se ubije te time dodatno potaknuti njihovu odluku, međutim, to nije slučaj. Prijetnje samoubojstvom treba uvijek shvatiti najozbiljnije, to je poziv u pomoć. U više od 80% slučajeva potencijalne samoubojice najavljuju svoju namjeru prije nego što će pokušati samoubojstvo, uglavnom ju podijele sa prijateljima, kolegama ili obitelji.

Obzirom da je „ubit ću se” kod nas često upotrebljavana fraza u svakodnevnom govoru, zanimalo nas je kada ista postaje znak za uzbunu.

- Ukoliko osoba ponavlja da će se ubiti, počinje se vraćati na neke periode života, prepričavati, ispričavati se, svoditi račune i poklanjati stvari- tada je njihove namjere potrebno shvatiti ozbiljno i reagirati na način da se obavijeste hitne službe ili nadležni liječnik.

I dok je ovo tabu tema o kojoj se teško govori, svatko od nas poznaje makar jednu osobu koja si je svjesno oduzela život, ili nekoga od članova njihove obitelji.

- Samoubojstvo je čin koji ostavlja duboke traume i posljedice na čitave obitelji, ali i ostale društvene strukture koje su bile u kontaktu sa osobom koja je počinitelj suicida. Mi kao društvo možemo poraditi na preventivi takvih događanja samom promjenom obrazaca ponašanja i djelovanjem kroz odgoj i to počevši od malih nogu. Posebno je tu osjetljiva muška populacija koja manje komunicira o svojim osjećajima jer ih se uči da iste ne smiju pokazivati te moraju beskompromisno funkcionirati kao stup obitelji i društva. Potrebno ih je učiti kroz predškolski i školski sustav kako pravilno izražavati svoje emocije i pričati o njima jer potiskivanje istih vodi u teže probleme i depresiju. Poticajnim smatram svjedočanstva sve većeg broja poznatih i slavnih osoba, posebice sportaša, koji sve češće putem društvenih mreža progovaraju o svojim problemima sa mentalnim zdravljem i borbama koje bore. Nadam se da ćemo uskoro destigmatizirati psihičke bolesti i shvatiti koliko je mentalna higijena bitna, ali i da nije sramota obratiti se i zatražiti pomoć u bilo kojem aspektu života s kojim se teško nosimo- zaključuje Ergović.

I dok je u našoj županiji situacija pomalo nepovoljna po pitanju mentalne skrbi jer psihijatara i psihologa manjka, dobro je znati kako je hitna ambulanta uvijek na raspolaganju onima u potrebi. Također, građanima su dostupni i psihijatri u Centru za krizna stanja i prevenciju suicida, a koje možete dobiti pozivom na 01/4678 243.

Nikolina Martinović

foto: privatna arhiva