U Slavonskom Brodu održana radionica za članove gorskih službi spašavanja iz Hrvatske i Srbije

Hrvatska gorska služba spašavanja stanica Slavonski Brod bila je ovoga vikenda domaćin šeste po redu od ukupno 12 planiranih edukacijskih radionica u sklopu prekograničnog EU projekta CIPRAS, kojim se provodi dvogodišnji intenzivni program razvoja kompetencija, znanja i vještina na području traganja i spašavanja u neurbanim prostorima na području Republike Hrvatske i Republike Srbije (HGSS i GSSS).

Riječ je o projektu kojega sa 75 posto ukupnih troškova provedbe financira Europska komisija iz ECHO Fonda za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu EU. Opći je cilj CIPRAS projekta podignuti pripravnost volonterskih organizacija koje će doprinijeti civilnoj zaštiti tijekom prirodnih, odnosno ekoloških katastrofa, a specifični cilj poboljšanje učinkovitosti i brzog odgovora na katastrofe, dobivenim kao rezultat unaprijed poduzete akcije podizanja sposobnosti i znanja o SAR operacijama u prirodnim katastrofama za volonterske organizacije kao što su gorske službe spašavanja.

Na dvodnevnoj radionici u Slavonskom Brodu ukupno 30 polaznika, njih 15 iz HGSS-ovih stanica s područja Slavonije (Vinkovci, Osijek, Orahovica, Požega i Slavonski Brod), i 15 članova iz stanica Gorske službe spašavanja Srbije, razrađivali su temu Potraga u neurbanim područjima - kako se pripremati za potrage, kako voditi potrage i kako tragati. „Kroz ovaj projekt prenosimo šire znanje našim članovima pripremajući ih ujedno za tečajeve kojih ima jako puno kad je riječ o potragama i spašavanjima, u raznoraznim situacijama, u i na vodi, u zimskim uvjetima, u planinama, nepristupačnim terenima, na divljim vodama, u jamama“, kaže tehnički voditelj projekta Zlatko Becić, inače pročelnik HGSS-ove stanice za područje Vukovarsko srijemske županije. Predavači na radionici bili su Branimir Grubić i Damir Matagić iz HGSS stanice Novska (Sisačko moslavačka županija) te Igor Brkić iz HGSS stanice Orahovica (Virovitičko podravska županija)

„U proteklih desetak godina svjedoci smo velikih klimatskih promjena, efekti se mogu vidjeti kroz prirodne katastrofe i ekstremne vremenske uvjete. Hrvatska i Srbija su u posljednjih nekoliko desetljeća suočeni s depopulacijom ruralnih područja, gdje pretežno živi staro stanovništvo, koje je i dalje u izolaciji ili izravno pogođeno prirodnim katastrofama. U 65 godina postojanja Gorske službe spašavanja u Hrvatskoj, katastrofalne poplave koje su zadesile Slavoniju 2014. godine bile su najveća akcija spašavanja koja je najduže trajala u kontinuitetu, punih mjesec dana, i u kojoj je bilo angažirano 250 HGSS-ovaca iz većine od ukupno 25 stanica diljem Hrvatske. Stoga je pripremljenost za hitne i druge usluge uključene u operacijama civilne zaštite jedan od čimbenika koji može pridonijeti smanjenju posljedica takvih pojava“, kaže Becić, ističući da u Hrvatskoj enormno raste broj potraga i intervencija HGSS-a te da je ključna tijesna suradnja sa svim žurnim službama, od Centra 112, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, vatrogascima, policijom, Hitnom medicinskom pomoći…

U Hrvatskoj je trenutačno prosjek oko 1500 akcija spašavanja i potraga godišnje. To su gotovo 4 intervencije dnevno. Dakako, najviše u gorskim i planinskim krajevima, manje u ravničarskom dijelu. U Slavoniji su najčešće potrage za nestalim osobama i intervencije spašavanja iz vode. Na području Vukovarsko srijemske županije u proteklih šest godina otkako postoji stanica HGSS-a bilo je 60-ak akcija i nema ni jedne osobe koja nije pronađena, živa ili mrtva. U Brodsko posavskoj županiji u proteke tri godine postojanja stanice HGSS-a u Slavonskom Brodu (s podružnicom u Novoj Gradiški) koja ima 30 članova volontera. U tri godine postojanja imali smo 15 akcija spašavanja, što potraga, a neke od akcija bile su i intervencije na vodi. Srećom, ova godina nam je bila mirnija.

Opremljenost HGSS-ovih stanica je relativno dobra, iako se oprema stalno dopunjuje. Kapitalna oprema rješava se iz EU fondova. Samo kroz projekt CIPRAS slavonskobrodski HGSS-ovci nabavili su novu opremu za spašavanje iz vode (ronilačka odjela, suha zaštitna odjela), ali i informatičku i komunikacijsku opremu te GPS-ove. „Jedna smo od najmlađih GSS stanica u Hrvatskoj, svi su članovi volonteri, pomaže nam Županija i mogu reći da smo jako dobro opremljeni i spremni smo i obučeni za sve moguće intervencije. Pomažemo kolegama iz Požege, Vinkovaca, idemo i na pozive diljem Hrvatske. Treba nam više mlađih članova, koji su spremni na dugotrajne i nimalo lake edukacije i tečajeve, koje stalno provodimo. Ono što nam u ovom trenutku treba to su dronovi koji su jako skupi i koje ćemo nastojati nabaviti kroz EU fondove, iako bi nam dobrodošle i donacije“, ističe Vlasta Novosel, članica HGSS-a Slavonski Brod, organizatorica ove radionice.

„Nama u Srbiji je jako koristan ovaj projekt CIPRAS jer usvajamo znanja od hrvatskih kolega koji su puno iskusniji od nas, imaju regulirane zakone, puno više posla i uznapredovali su do zavidne europske razine. Prekogranična suradnja Hrvatske i Srbije je, mislim, na dosta dobroj razini kad su u pitanju nesreće kao što su bile poplave prije dvije godine, jedni na druge možemo računati u pomoći i u spašavanju. Mi u Srbiji nemamo zakone o gorskoj službi spašavanja, imamo manje i resursa i financija, javnost je i manje upućena u naš rad, ali i postojimo više od 60 godina i snalazimo se“, kaže Branislav Čurčin, koordinator ekipe GSS-a Srbije.

Poseban gost radionice u Slavonskom Brodu bio je proslavljeni hrvatski alpinist, „himalajac“ Stipe Božić koji je polaznike potaknuo neka ustraju edukacijama za ovaj plemeniti poziv spašavanja. Izrazio je zadovoljstvo stanjem HGSS-a u ovom trenutku.

„Mislim da je HGSS dosta prepoznat, oni su i Ponos Hrvatske, istinski nacionalni junaci. Svaki sustav se treba graditi od dolje, a u Hrvatskoj su pokušali odozgor i to nije dobro. Primjerice, kad je riječ o gorskim spašavateljima i vatrogascima DUZS pokušala je uspostaviti vlastiti profesionalne postrojbe kao pandan dobrovoljnim vatrogasnim društvima i HGSS-ovcima, što je nemoguće, jer se spašavatelji regrutiraju na prirodan način, ne može se penjač naći u nekom učilištu. Ponosan sam što smo u Hrvatskoj uspjeli uspostaviti jedan sustav koji potiče ljude na razmišljanje da nisu sami, i da im ima tko pomoći, te podigli jednu svijest da svatko ima pravi biti spašen bez obzira gdje mu se i u kakvim okolnostima dogodila nesreća, jer čovjekov život je najveće bogatstvo“, kaže Stipe Božić koji je u Slavonski Brod došao u pratnji svog prijatelja i poznatog hrvatskog glumca Vedrana Mlikote, a koji je također 2015. 'osvojio' Himalaju

Ivica Vlašić