Apel Brođanke saborskim zastupnicima: 'Molim vas da se zalažete za prava zaposlenih majki!'

„Trenutno vodeći političari se zalažu za pronatalitetnu politiku i naknadu od 1000 eura po djetetu. Molim vas da se zalažete za prava zaposlenih majki, jer ćete jedino na taj način postići pozitivne pomake u natalitetnoj politici“, s ovim apelom javila se redakciji Soundset Broda putem Facebook stranice Ivana Rugle, majka dvije djevojčice od 4 i 7 godina starosti, a koja je otvorila bolovanje za njegu djeteta i neugodno se iznenadila jer bolovanje iznosi 70% osnovice koja ne može biti veća od 4.250,00 kuna.

"Tko će onda rađati djecu i ići na bolovanje zbog njih. To je vam svake pameti. Molim vas da to pitanje postavite kao prioritete za djelovanje i ispravak, jer očito vladajuće strukture to ne znaju i barataju pojmovima od 1000 eura vezanih uz natalitet“, rekla je Ivana.

Uputili su i dopis sa njezinim apelom klubovima zastupnika u hrvatskom Saboru i Predsjedniku Sabora, te očekuju i njihov komentar i odgovor. Do tada istražili ssu što točno kaže Zakon.

"Zeposleni građani koji su u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja imaju pravo na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti na rad, kako zapravo Zakon naziva bolovanje. Tu se ne radi samo o zaposlenim građanima, nego tu imamo i obrtnike, one koje obavljaju samostalnu djelatnost profesionalnim radom, osobe koje se bave poljoprviredom i šumasrstvom, a u sustavu su poreza na dohodak ili dobit itd. Dakle, nije samo ograničenje na onima koji su osigurani temeljem radnog odnosa", kaže Jelena Šeler iz Službe za obvezno zdravstveno osiguranje HZZO-a i pojašnjava pojam privremene nesposobnosti za rad.

"To je jedna odsutnost s posla koja je opravdana radi bolesti ili ozljede ili neke druge okolnosti koje posebno Zakon o obveznom zdravstvenog osiguranje spominje ili navodi, poput rodiljnog dopusta ili kada je osoba određena kao pratnja drugoj osiguranoj osobi koja ide na liječenje, odnosno kada njeguje oboljeno dijete i slično. To razdoblje privremene nesposobnosti za rad dokazuje se izvješćem o privremenoj nesposobnosti koje izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite i koji njome utvrđuje početak i trajanje nesposobnosti", kaže Šeler.

Tijekom privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u trudnoći, žena može dobiti naknadu od prvog dana trajanja bolovanja na teret HZZO-a i to 100% osnovice plaće, ali je naknada limitirana na 4.257,00 kuna, odnosno na proračunsku osnovicu uvećanu za 28%.

"Posebnost te privremene nesposobnosti za rad je ta da ako trudnici za vrijeme trajanja nesposobnosti prestani radni odnos, ona i dalje ostaje na bolovanju, prima naknadu plaće, sve dok traje potreba za takvim oblikom zaštite. Ista stvar je i kod rodiljnog dopusta kao i kod smrti djeteta", pojašnjava Šeler ovu svojevrsnu zaštitu osoba tijekom bolovanja.

Što se tiče prava roditelja koji zatraži bolovanje zbog bolesti djeteta, takav oblik spriječenosti, za dijete koje je mlađe od 7 godina, može trajati najviše 60 dana, ali se može koristiti za dijete koje je starije od sedme do 18. godine života kada može najviše 40 dana iznositi. Ali i tu postoji iznimka. U konkretnom slučaju kada je zdravstveno stanje toliko teško da takva njega neće biti dovoljna u tom trajanju, tada o eventualnom produljenju nakon roka od 40 ili 60 dana odlučuje liječničko povjerenstvo Zavoda. Isto tako se ovaj oblik privremene spriječenosti može koristiti za njegu i djeteta starijeg od 18 godina, kao i supružnika, ali tada može trajati najviše do 20 dana.

"Za dijete koje je mlađe od 3 godine naknada plaće je 100% od osnovice za naknadu plaće, ali i tu postoji limit u iznosu od 4.257.00 kuna, a što se tiče djeteta starijeg od 3 godine tu nemamo limita, ali sama naknada ne iznosi 100%, nego 70% osnovice plaće", ističe Jelena Šeler iz Službe za obvezno zdravstveno osiguranje HZZO-a.

Primarno, visina naknade plaće za privremenu odsutnost s posla riješena je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, a pitanja koja se tiču rodiljnog i roditeljskog dopusta riješena su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Taj Zakon jasno razgraničava vremenske i novčane potpore tih radnika i radnica. A je li maloprije spomenuti maksimalni iznos od 4.257.00 kuna dovoljan za žene koje imaju problema tijekom trudnoće, pogotovo one koje su jedine zaposlene u obitelji, Gordana Palajsa, izvršna tajnica za zakonodavstvo i unutarnju organizaciju Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, jasno kaže - nije.

"Uz činjenicu što imamo veliki broj radnika koji radi za minimalnu plaću, te uz činjenicu što imamo veliki broj radnika koji rade bez plaće, imamo i radnike koji koji ostvaruju znatno više plaće od ovog maksimalnog iznosa naknade, pa ti radnici su za vrijeme bolovanja na značajnom novčanom gubitku", kaže Palajsa i dodaje kako za sada "bez izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i poreznih propisa na tu visinu nije moguće utjecati".

Naime, u čemu je problem. Ako poslodavac i želi namiriti radniku iznos plaće, iznad ovog maksimalnog iznosa koji se odobrava na teret sredstava HZZO-a, ta razlika se u tom slučaju smatra plaćom i podliježe uplati propisanih doprinosa, poreza i prireza.

Ono što je zanimljivo, zadnje promjene Zakona su bile 2013. godine i od tada nije otvarana rasprava o tome. Sindikat se ujedno i osvrnuo na najavu uvođenja naknade od 1000 eura za svako novorođeno dijete u Hrvatskoj.

"Smatramo da je potrebnije roditeljima osigurati stabilno i održivo radno mjesto, stabilnu i sigurnu isplatu plaće, te osigurati dobru rasprostranjenost i dostupnost vrtića, nego što je to isplata 1000 eura po novorođenom djetetu", rekla je Palajsa.

"Zaposlena majka je zakinuta po svim pitanjima, troškovi rastu jer dijete s godinu dana upisujem u jaslice, vrtić, kasnije u dnevni boravak u školi i slično. Troškovi su ogromni, pogotovo nama koji živimo u siromašnijim krajevima. A kada ti se dijete razboli od plaće, ne dobiješ gotovo ništa. Molim vas da poduzmete nešto", uputila je apel Ivana Rugle saborskim zastupnicima.

U iščekivanju odgovora i komentara saborskih zastupnika na ovaj apel, nadamo se da će u hrvatskoj budućnosti konačno netko stavljati prava čovjeka i radnika na prvo mjesto, ispred vlastitih interesa, odnosno interesa manjine.

Izvor: Soundset Brod

Foto: ilustracija