Zastrašujuće otkriće: Svaka godina ranije s mobitelom – veći rizik za suicidalne misli!

U vremenu u kojem pametni telefoni postaju gotovo obavezni rekvizit svakog djeteta, sve više istraživanja upozorava na štetne posljedice njihova preuranjenog korištenja. Najnovije globalno istraživanje, provedeno na gotovo dva milijuna ljudi iz 163 zemlje, donosi zabrinjavajuće podatke – svaka godina ranijeg početka korištenja pametnog telefona dodatno povećava rizik od narušenog mentalnog zdravlja i opće dobrobiti kod djece. Posebno su pogođene djevojčice, kod kojih su zabilježene češće suicidalne misli, slabija emocionalna regulacija, niže samopouzdanje i osjećaj odvojenosti od stvarnog svijeta.

Preuranjena izloženost digitalnim uređajima povezana je i s poremećajem sna, većom izloženošću vršnjačkom nasilju putem društvenih mreža te narušenim obiteljskim odnosima. Roditeljima se preporučuje da djeci ne dopuštaju pristup pametnim telefonima prije 13. godine, a korištenje društvenih mreža da se odgodi barem do 16. godine. Autori istraživanja smatraju kako je hitno potrebno regulirati digitalno okruženje kojem su djeca izložena, jer ono oblikuje ne samo njihovo ponašanje, već i cjelokupni emocionalni i kognitivni razvoj.

Iako su rezultati dobiveni metodom samoizvještaja, znanstvenici napominju kako obrasci koji se ponavljaju diljem svijeta ukazuju na jasan trend – digitalna preopterećenost šteti. Za razliku od prijašnjih istraživanja koja su se fokusirala prvenstveno na depresiju i anksioznost, ova studija dodatno rasvjetljava manje vidljive, ali jednako ozbiljne posljedice: poremećaje emocionalne stabilnosti, osjećaj nepovezanosti i gubitak samopouzdanja.

Problem nije zaobišao ni Hrvatsku. U posljednjih nekoliko godina bilježi se značajan porast djece koja dobivaju odgodu upisa u prvi razred osnovne škole. Razlozi su najčešće emocionalna nezrelost, loša fina motorika i govorno-jezične teškoće – sve češće povezane s prekomjernim korištenjem tehnologije u ranoj dobi. Stručnjaci upozoravaju kako neka djeca dolaze na testiranje školske spremnosti s navikom pokušavanja “zumiranja slikovnica”, kao da gledaju ekran. Sve je više malih učenika koji ne znaju pravilno držati olovku, ne mogu usmjeriti pažnju duže od nekoliko minuta i pokazuju smetnje u ponašanju.

Uz to, podaci ukazuju na rastuću ovisnost o internetu među adolescentima u Hrvatskoj. Više od trećine tinejdžera svakodnevno provodi više od četiri sata online, a sve je više onih kod kojih se bilježe znakovi umjerene ili čak ozbiljne digitalne ovisnosti. Problem dodatno otežava činjenica da Hrvatska raspolaže s premalo dječjih i adolescentnih psihijatara, iako broj djece s teškoćama u mentalnom zdravlju iz godine u godinu raste.

Stručnjaci upozoravaju – ekran nije zamjena za roditeljsku pažnju, igru i kontakt sa stvarnim svijetom. Svaki dodatni sat pred ekranom u ranoj dobi može značiti i dodatnu godinu izazova kasnije. Umjesto digitalne stimulacije, djeci je u razvoju najpotrebnije ono što ne svijetli i ne vibrira – prisutnost, razgovor, pokret i tišina.

Društvo koje djeci prije zna dati pametan telefon nego knjigu, prije ekran nego sugovornika, mora se ozbiljno zapitati – u što točno odgajamo novu generaciju? I može li digitalno djetinjstvo imati zdrav ishod u stvarnom životu?