Život

Svaki treći radnik osjeti mobing, a država i dalje ne reagira

Autor: 035portal Datum objave: 06.07.2025. u 14:00

„Dolazim na posao s grčem u želucu, osjećam se nevidljivo, kao da sam višak“, riječi su koje sve češće dopiru do Udruge Mobbing, jedine organizacije u Hrvatskoj specijalizirane za pomoć žrtvama zlostavljanja na radnome mjestu. Samo u 2024. godini, toj se udruzi obratilo 2220 osoba, a njih 832 izravno je prijavilo zlostavljanje – čak 154 više nego lani. Unatoč rastućem broju žrtava, broj službenih prijava prema poslodavcima i institucijama gotovo da se ne mijenja. Zašto?

Odgovor je jednostavan i porazan: strah od otkaza, odmazde, financijska nesigurnost i duboko nepovjerenje u pravosuđe. Istovremeno, Hrvatska još uvijek nema zakonsku definiciju mobinga.

Tiho nasilje bez imena

„Mobing nije subjektivni osjećaj povrijeđenosti. Riječ je o sustavnom psihološkom nasilju koje ostavlja ozbiljne posljedice na zdravlje i dostojanstvo radnika“, pojašnjava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Dodaje kako mobing može uključivati vikanje, omalovažavanje, davanje nemogućih zadataka, isključivanje iz sastanaka i uskraćivanje informacija važnih za posao.

No, ističe i da nije svaka neugoda ili negativna povratna informacija mobing. „Razliku čini ponavljanje, namjera i obrazac ponašanja“, naglašava.

Pravo na dijete – kazna na poslu

Posebno su pogođene žene. Čak 70 posto žrtava koje se javljaju Udruzi Mobbing su žene, a najranjivije su one koje se vraćaju s rodiljnog ili roditeljskog dopusta.

„Često ih se degradira, izolira, omalovažava ili otvoreno propituje njihova ‘odgovornost prema poslu’“, upozorava pravnica udruge Suzana Blanuša. Dodaje da je kod muškaraca nešto češći slučaj prijava fizičkih prijetnji i sukoba, dok žene više pate od pasivne agresije i sustavne profesionalne marginalizacije.

“Prazan stol” i ponižavajući zadaci

Sve češće se pojavljuje i tzv. sindrom praznog stola – radnik formalno ima posao, ali mu se oduzimaju odgovornosti, a daju besmisleni ili degradirajući zadaci. Uz to, brojne prijave uključuju ogovaranje, klevetu, socijalnu izolaciju i neosnovane opomene, koje nerijetko završavaju nezakonitim otkazima.

Najviše prijava dolazi od radnika u dobi između 30 i 50 godina, a iako dominira privatni sektor, zabrinjava porast prijava iz javnih službi i ustanova.

Tri lica mobinga

Prema podacima iz 2024., najzastupljeniji oblik zlostavljanja je okomiti mobing, kada nadređeni zlostavlja podređene (689 prijava). Slijedi horizontalni mobing među kolegama (120 prijava), dok je obrnuti mobing, kada podređeni zlostavlja nadređenog, prijavljen u 23 slučaja.

Zakon ne poznaje mobing

Iako Zakon o radu sadrži odredbe o zaštiti dostojanstva radnika, mobing nije zakonski definiran kao poseban institut. Ta praznina stvara nesigurnost i zbrku u sudskoj praksi – nerijetko se miješa s diskriminacijom, spolnim uznemiravanjem ili običnim konfliktima.

„Već godinama tražimo da se mobing zakonski definira. To bi omogućilo ujednačenu sudsku praksu i veću zaštitu žrtava“, ističu iz Udruge Mobbing.

Sličan stav ima i pravobraniteljica, koja smatra da izmjene Zakona o radu trebaju biti prilika za jasno reguliranje ovog problema – no one se očekuju tek iduće godine.

Europa ide naprijed – Hrvatska još stoji

Posebna nada polaže se u Konvenciju br. 190 Međunarodne organizacije rada, koja obvezuje države da spriječe i sankcioniraju nasilje u svijetu rada. No, Hrvatska je još nije ratificirala, niti je poznato planira li to uskoro.

„Ratifikacija bi bila jasna poruka da država ne tolerira zlostavljanje na poslu“, poručuju iz Udruge Mobbing.

Kako se obraniti?

Ako sumnja da je žrtva mobinga, radnik se može obratiti osobi za zaštitu dostojanstva radnika unutar tvrtke, ako postoji. Može zatražiti pravnu pomoć, savjet sindikata, koristiti interna pravila ili ići na sud. U težim slučajevima moguć je i kazneni progon.

Pučka pravobraniteljica savjetuje da se vode bilješke, čuvaju poruke i emailovi, te identificiraju svjedoci.

Besplatnu pomoć i savjete pruža i Udruga Mobbing, koja godinama pomaže radnicima u borbi s jednim od najpodcjenjenijih oblika nasilja u hrvatskom društvu.