Održan okrugli stol s temom zaštite prašuma

 Povodom razminiranja i obilježavanja 50. obljetnice službenog proglašenja prašume Prašnik specijalnim rezervatom šumske vegetacije u Velikoj vijećnici županijske uprave danas je održan Okrugli stol na kome se raspravljalo o mogućnostima istraživanja prašumskih područja, upravljanjem takvim područjima kao i mjerama njihove zaštite u okviru Zakona o šumama i Zakona o zaštiti prirode. Prezentacije su održali eminentni hrvatski stručnjaci , kao i gosti iz susjedne Bosne i Hercegovine.

Prašnik je prašuma hrasta lužnjaka u blizini ceste Okučani - Stara Gradiška i jedini je ostatak u svijetu poznatih starih slavonskih nizinskih hrastovih šuma i jedina nizinska prašuma u Hrvatskoj. Izuzet je iz redovitog gospodarenja još 1929 godine, a 1965 proglašen posebnim rezervatom šumske vegetacije. Nažalost, Prašnik je područje koje punih 25 godina bilo nedostupno zbog mina. Zadnja istraživanja proveo je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a Zavod za istraživanja u šumarstvu objavio je studiju ekološko-uzgojnih osobina 1979 g. Od tada, 36 godina nema nikakve nove valorizacije ovog važnog područja.

Uz potrebu dodatne inventarizacije i snimanja stanja u prašumi Prašnik, potrebno je izraditi i Pravilnik o unutarnjem redu, te zajedno sa Hrvatskim šumama izraditi Program gospodarenja svrhu poboljšanja otpornosti i okolišne vrijednosti ovakvih ekosustava.

Prof.dr. Dalibor Ballian sa šumarskog fakulteta u Sarajevu, u sklopu svoj prezentacije predstavio je gotovo sva prašumska područja na prostoru BiH, i posebno izdvojio jedan problem koji muči sva prašumska područja u regiji, a to je regeneracija jele. Naime, ona je važan dio prašumskog ekosustava, no ujedno služi kao hrana krupnoj divljači, te je vrlo teško, u okviru zakonskih mogućnosti nositi se s ovim problemom, a da se ne utiče na smanjenje populacije vrsta.

Sadržaj prezentacije Javne ustanove „Natura Slavonica" mogao bi biti zaključak kako bi trebalo upravljati sa svim prašumskim područjima, što ne mora nužno biti trošak i opterećenje za zajednicu, već može doprinijeti razvoju ruralne sredine kroz ekonomski isplativu aktivnost uz i u zaštićenim područjima. Prije svega, temeljem zakona potrebno je izraditi Program zaštite šuma koji sadrži mjere njihove zaštite i sastavni je dio šumskogospodarskog plana. Nakon toga, potrebno je uspostaviti i organizirati inventarizaciju svih sastavnica bioraznolikosti i georaznolikosti, kartirati ugrožene vrste, stanišne tipove i geolokalitete, te osigurati njihovo stalno i pravodobno dopunjavanje.

Konkretne mogućnosti za projekte projekte daljnjeg razvoja prašumskih područja nalaz se europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj, odnosno u mjeri 8 koja predviđa ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma. Kroz kvalitetno pripremljene projekte aplicirane na ovaj Fond, a čiji intenzitet potpore je čak 100% ukupno prihvatljivih troškova, aplikanti, odnosno šumoposjednici, trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, prašumska područja mogla bi obogatiti poučnim stazama, vidikovcima i ostalom odgovarajućom infrastrukturom.

O zaštiti prašuma i njihovom unapređenju na današnjem okruglom stolu govorili su: prof. dr.sc. Damir Baričić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu, dr.sc. Tomislav Dubravec sa Hrvatskog šumarskog instituta u Zagrebu. prof.ing,. Valentin Laurić sa Universidad Nacional del Sur iz Argentine, Damir jelić iz Uprave šuma podružnice u Novoj Gradiški, te Davorin Marković iz Državnog zavoda za zaštitu prirode RH iz Zagreba .

Izvor: Brodsko-posavska županija